Genetsko poreklo vojvode Živojina Mišića

Uvijek je interesantno kada se istražuje porijeklo poznatih ličnosti, pogotovo velikih istorijskih ličnosti kakav je vojvoda Živojin Mišić (na slici desno). Redovi koji slijede donijeće uzbudljivu priču o porodici vojvode Mišića u svjetlu novih podataka do koji je došla genetička genealogija.

Piše: Siniša Jerković, saradnik portala Poreklo iz Banjaluke

Prije nekog vremena objavio sam tekst o Božovićima, poznatoj srpskoj porodici iz Ibarskog Kolašina i Pipera. Tada nisam ni slutio kakav će dragocjen podatak donijeti genetsko testiranje rođaka i prezimenjaka vojvode Mišića u valjevskom mjestu Struganiku. Nećemo se posebno baviti skorašnjim migracijama Mišića već ćemo pokušati da otkrijemo porodičnu vezu koja svoju konačnu potvrdu dobija upravo u genetskom rezultatu.

Evo šta je o Mišićima u Struganiku napisao Božidar Kaljević, nastavnik iz Zemuna:

„Kaljevići su živjeli u Tepcima, Podgori, Kočadolu, Slatini i Strugu, ima ih u još nekim od ovih sela. Doselili su se na drobnjačko-durmitorski prostor u 17. veku iz Pipera, od bratstva Piletića. Piletići su dalje od Ćurkovića i Lutovaca, čiji je rodonačelnik Ćurko, sin Mijaljev sa starom slavom Aranđelovdanom.

Kaljevići su se ovamo sklonili zbog svađe sa Turcima, naselili su skoro sami kanjon reke Tare, ispod planine Pirlitora gde su se po narodnoj legendi, nalazili dvori legendarnog junaka vojvode Momčila. Porodice iz ovih krajeva selile su se dalje najčešće zbog nemaštine, jedina grana privrede bilo je stočarstvo, a danak se plaćao Turcima, hajducima, zverinju koga je u ovim krajevima bilo mnogo, te je stoku bilo teško sačuvati. U seobu se najčešće kretalo prema pljevaljskom polju, gde se jedan dio porodica zadržavao, pa je tako i Luka Kaljević, po kome se taj deo porodice jedno vreme prozvao, krenuo u tom pravcu, ali su ga sa bratstvenicima uputili dalje prema Starom Vlahu, gde je ostao Sava Kaljević sa svojima, pa se tamo zovu Kaljević i Čađevići (oko Užica), a oni nastavili prema Valjevu (Struganiku). Tamo će se po Miši prozvati Mišići.

Danas u Crnoj Gori ima dosta bratstvenika onih Kaljevića koji su se iselili u Srbiju.

Stara slava im je Tomindan.“

I tako smo, kao i u slučaju Božovića, došli opet u Pipere. A šta smo napisali za porijeklu Božovića ponovićemo:

„U Lutovu, u Bratonožićima postoji čitava jedna grupa porodica koja po predanju potiče od jednog pretka, od izvjesnog kapetana Gojka. Kako se kaže u predanju, kapetan Gojko je u Bratonožiće takođe doseljenik, i to iz Pirota u Staroj Srbiji. Pomenuti Gojko se po padu srpske Despotovine (što znači da je živio polovinom 15.vijeka) doselio u crnogorska Brda, a njegov sin Nikola je sa sinom Pipom došao u Lutovo u Bratonožićima. Pipo je opet imao sina Mihajla, a Mihajlo dva sina: Đurka i Gojislava. Od Đurka bi bili svi Lutovci, kao i piperski Đurkovići, a od Gojislavovog sina Vukote Vukotići i od njih Božovići u Piperima. Dakle bi cijela linija za Božoviće izgledala ovako: Božo (Božidar)- Vukota- Gojislav- Mihajlo- Pipo- Nikola- kapetan Gojko.“

Kaljevići, od koji su postali Mišići, preci vojvode Živojina Mišića vode porijeklo od Piletića, piperskog bratstva. U radu o Piperima Jovana Erdeljanovića za Piletiće se kaže da pripadaju bratstvu Ćurkovića koje se doselilo iz Lutova u Bratonožićima. Pileta, po kome su Piletići dobili ime bio je sin Vuje, a Vujo sin Radula, a Radul sin Nikca, a Nikac sin Ćurka, po kome je i cijelo bratstvo dobilo ime. I sad slijedi najinteresantniji dio koji povezuje piperske Božoviće sa Mišićima. Ćurko je bio sin Mijalja tj. Mihajla, a brat Gojislava, istog onog Gojislava koji je imao sina Vukotu i unuka Božu od kog su i nastali Božovići u Piperima. Znači radi se o istom bratstvu iz Lutova čiji je najdalji poznati predak kapetan srpske Despotovine Gojko koji je živio polovinom 15. vijeka. Da bi jasnije predstavili predanjsku vezu Mišića iz Struganika i Božovića iz Pipera i Ibarskog Kolašina postavljamo sledeće stablo:

 

Iz ovoga je sasvim jasno da se radi o istom bratstvu. Sinovi Mihajla Pipovog, Ćurko i Gojislav prešli su iz Bratonožića u Pipere i od njih su u Piperima nastala dva napoštovanija piperska bratstva: Božovići i Ćurkovići iz kojih su se dugo vremena upravo i birale piperske vojvode. Da li je onda čudo što je i vojvoda Živojin Mišić potekao iz jedne porodice sa ovakvom vojnom i ratničkom istorijom?

Postoji još jedan detalj vezan za ovo veliko srpsko bratstvo koje bi moglo imati veze sa legendom, a to je priča o vojvodi Momčilu iz narodne pjesme Ženidba kralja Vukašina. Momčilo nije samo ličnost narodnih pjesama već i istorijska ličnost koji se, kao savremenik cara Dušana, pojavljuje u istorijskim izvorima. Izvori kažu da je vojvoda Momčilo živio na granici Srba i Bugara, da je ratovao i za račun Vizantinaca, ali da se na kraju priklonio srpskom caru Dušanu. U mladosti je bio hajduk, ali se kasnije upristojio i počeo da živi životom srpskog plemstva. Grad Pirot je inače poznat kao Momčilov grad. Glavnu pirotsku tvrđavu –Kale po predanju sazidao je upravo vojvoda Momčilo. Zašto ovo sve spominjemo?

Pomenuto bratstvo u Lutovu u Bratonožićima vodi porijeklo od kapetana Gojka koji je polovinom 15. vijeka došao upravo iz Pirota, grada vojvode Momčila. Ni to ne bi moralo da podrazumjeva neku vezu da pomenuti Kaljevići, preci Mišića nisu živjeli u podnožju tvrđave Pirlitor na Durmitoru, koju narodna pjesma veže upravo za vojvodu Momčila. Tu je, pod Pirlitorom, usljed izdajstva nevjerne žene Vidosave, poginuo vojvoda Momčilo, ostavivši u amanet kralju Vukašinu, svome neprijatelju, da umjesto nevjerne Vidosave oženi Momčilovu sestru Jevrosimu, što će kralj Vukašin i učiniti. A Jevrosima će roditi kraljevića Marka, sestrića vojvode Momčila. Narodne pjesme su nastajale kad je naš narod bio pod Turcima. Upravo u tom periodu pod Pirlitorom živjelo je bratstvo koje je moglo tvrđavu u pjesmi povezati sa dalekom uspomenom na vojvodu o kom je ostalo porodično predanje.

GENETSKA POTVRDA – MIŠIĆI I BOŽOVIĆI

Sve što je dosad rečeno oslanjalo se mahom na porodično predanje koje je , na našu sreću, dočekalo 20. vijek da bi ga zapisao Jovan Erdeljanović. U cijeloj ovoj priči je fascinantno da je moderna nauka, u ovom slučaju genetika u mogućnosti da potvrdi ili opovrgne porodično predanje. Da vidimo šta nam u tom smislu govore rezultati testiranja po očevoj liniji savremenog potomka Božovića iz Ibarskog Kolašina i savremenih potomaka Kaljevića i Mišića iz Struganika kraj Valjeva.

Božović je testiran na ukupno 12 markera dok su Kaljević i Mišić testirani na 17 markera, nažalost ne na istim markerima i ne u istim kompanijama, tako da nam to ostavlja mogućnost da uporedimo njihove genetske rezultate na ukupno 10 markera. Osim toga u mogućnosti smo da odredimo njihovu Y- DNK haplogrupu. I Božović i Kaljević i Mišić pripadaju istoj haplogrupi I2a1 Dinaric South, pojedinačno najzastupljenijoj haplogrupi kod Srba. A ovo su njihovi genetski rezultati:

 

Iako se radi o malom broju markera, sasvim je jasno da je predanje o zajedničkom porijeklu Mišića iz Struganika i Božovića iz Ibarskog Kolašina genetski potvrđeno. Njihovi haplotipovi razlikuju se u 2 markera na upoređenih 10 markera. Ova razlika je razumljiva sa obzirom da je njihov zajednički predak Mihajlo živio prije 400-450 godina, krajem 16. vijeka. Haplotip Kaljevića iz Struganika je identičan Mišićevom što je i očekivano i što samo potvrđuje da su Mišići nastali od Kaljevića. Svakako bi bilo korisno da se svi testirani testiraju na veći broj markera kao i da se krug testiranih potomaka kapetana Gojka proširi. Na taj način bismo mogli pronaći odgovore na još mnoga pitanja.

Ovo je jedna od priča koja čini genetičku genealogiju jednom od veoma interesantnih i dinamičnih disciplina. Liči unekoliko na detektivsko istraživanje daleke prošlosti. Nadamo se da će na našem srpskom DNK projektu biti još ovakvih zanimljivih i iz pozicije genetike uspješnih priča.

Napomena: Genetski rezultati Mišića i Kaljevića preuzeti iz studije Aleksandra Bačka „Rodovi koji slave sv. Tomu“.

AUTOR: Šef Srpskog DNK projekta Siniša Jerković

DNK

Share




Facebook komentari:

3 mišljenja na „Genetsko poreklo vojvode Živojina Mišića

  1. sasa virijevic

    Interesujeme odakle potice pleme virijevic
    Tretnu zivimo u selu Zecevice opstina Zubin Potok Ibarski Kolasin.
    Unapred hvala.

    Odgovor

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

6 − four =