Rodovi u Crnoj Gori prema narodnim predanjima

PIŠE: Ivan Vukićević

Rodovsko društveno uređenje

Začeci rodovskog društvenog uređenja na prostoru današnje Crne Gore ogledaju se u postojanju vlaških katuna u XIV veku. Pojedina bratstva koja su se pretežno bavila stočarstvom u planinskim oblastima su od srpske vlastele, a kasnije i od Turaka, dobijala povlastice u zamenu za osiguravanje bezbednosti na putevima koji su prolazili kroz  krajeve koje su ta bratstva naseljavala. Time je stvorena ekonomska osnova za dalje širenje tih bratstava na prostorima koje su kontrolisali, a mnoga od njih će vremenom prerasti u razgranate rodove. Iako je među ovim rodovima bilo dosta bratstava starobalkanskog porekla, bitno je naglasiti da se termin vlaški ne odnosi na etničku pripadnost, već na društveni status. Vlaški status su imali i pojedini rodovi poput Banjana i Drobnjaka koji će kasnije prerasti u plemena. Sa jačanjem centralne turske vlasti dolazi i do postepenog ukidanja vlaškog statusa, zbog čega dolazi do udruživanja dotadašnjih katuna u plemena.

Za razliku od gradova i ravničarskih oblasti gde je stanovništvo oduvek bilo meštovitog sastava, u najvećem delu današnje Crne Gore bratstva su sve do sredine XX veka najčešće živela samostalno po zaseocima u planinskim krajevima. Upućeni jedni na druge, pripadnici nekog bratstva delili su i dobro i zlo zajedno. Brojnost nekog bratstva je za vreme turske okupacije i sveopšte nesigurnosti bila od posebnog značaja za opstanak, zbog čega su se rodbinske veze sa srodnim bratstvima pažljivo negovale, a poreklo od zajedničkog rodonačelnika beležilo u rodoslovima i usmeno prenosilo u predanjima sa kolena na koleno. Pripadnost nekom većem rodu davala je bratstvu određenu vrstu sigurnosti jer je uvek moglo računati da će im srodna bratstva priteći u pomoć u slučaju ozbiljnijeg sukoba, bilo da se radi o Turcima ili o bratstvima u okruženju. Usled velikog značaja koje je porodično poreklo imalo, muška deca su od malih nogu znala da nabroje sve pretke od svog oca pa do najstarijeg poznatog pretka. Pojedina bratstva su početkom XX veka znala da nabroje i po 15 pasova po muškoj liniji do svojih rodonačelnika što najbolje govori o tome koliko se vodilo računa o poreklu.

Pored  dobrih strana, kao što je jačanje porodice, ovakve društvene okolnosti su dovele i do štetne pojave da je rodovsko-plemenski identitet postao višestruko jači od etničke i verske pripadnosti, što je dovelo do čestih sukoba između braststava i plemena. Najčešće bi sukobi započinjali oko planina za ispašu stoke, a ubrzo bi dolazilo i do krvne osvete koja je posebno optrećivala odnose između pojedinih plemena i bratstava zbog čega su crnogorske vladike mnogo napora ulagale da uspostave mir. Tako je recimo vladika Petar I Petrović-Njegoš (Sveti Petar Cetinjski) najpre molio zavađene strane da se pomire, a zatim ih i kleo ne bi li sprečio dalje unutrašnje sukobe koji su bili prepreka za uspešnu borbu za oslobođenje od Turaka. Tek je sa jačanjem centralne državne vlasti došlo do postepenog nestanka krvne osvete.

 Poreklo rodova

Područje današnje Crne Gore su u poznom srednjem veku pretežno naseljavali Srbi i Albanci, dok je u primorju živeo i manji broj Grka i Mlečana. Među Srbima se mogu razlikovati dva sloja stanovništva – stariji staro-balkanski sloj i noviji slovenski sloj stanovništva koji je doseljen u VI i VII veku. Planinska područja su u srednjem veku bila dosta slabo naseljena, pa samim tim i Crna Gora, međutim situacija se naglo menja sa početkom turske okupacije kada Srbi masovno napuštaju plodne oblasti pod pritiskom Turaka. Krajem XIV i tokom XV i XVI veka dolazi do velikog priliva srpskih izbeglica na područje današnje Crne Gore gde je turska vlast bila znatno slabija nego u drugim oblastima. Takođe, veliki broj porodica, među kojima su mnoge bile dobrostojeće,  preselio se u primorje koje je najvećim delom pripadalo Mletačkoj Republici. Srbi su se pretežno doseljavali iz Hercegovine, Kosova, Metohije i Albanije, ali i iz nešto daljih oblasti kao što su Bosna i Makedonija.

Najčešće su dolazile pojedinačne porodice, ali dešavalo se da se organizovano nasele i čitava bratstva. S obzirom na slabu naseljenost, doseljenici su bili u mogućnosti da zaposednu čitava sela u kojima su najčešće zaticali malobrojne starosedeoce, a ponekada i samo napuštena kućišta. Visokim prirodnim priraštajem dolazilo je do brzog umnožavanja i širenja na susedna područja što je dovelo i do pojave da pojedini rodovi prerastu u čitava plemena. Najveći rodovi u Crnoj Gori, kao što su Bjelopavlići i Vasojevići, uglavnom su doseljeni upravo u ovom periodu kao već formirana bratstva. Tako se Bjelopavlići koji su došli iz Metohije (Dukađina) prvi put pominju 1411. godine u dubrovačkim dokumentima, dok se Vasojevići koji su doseljeni iz Hercegovine prvi put pominju 1444. godine, takođe u dubrovačkim dokumentima. Među nekoliko najvećih rodova jedino se za Nikšiće smatra da su daljim poreklom sa područja današnje Crne Gore, konkretno iz Krtola u Boki Kotorskoj.

 Povezivanje rodova putem predanja

Kao što su pojedini veći rodovi često proglašavali sebe za potomke vlastele, o čemu će biti više reči u tekstu o vlasteli u Crnoj Gori, tako se često dešavalo i da se manja bratstva predstavljaju kao ogranci jakih rodova. Ova pojava se naziva pribraćivanje, i tipična je za starosedelačka bratstva u plemenima kojima su bila nipodaštavana od strane velikih bratstava. Veća novodoseljena bratstva u Bjelopavlićima, Piperima i Pješivcima nazivala su starosedeoce Lužanima, u Banjanima su ih nazivali Matarugama, a u Morači Macurama. Starosedelačka bratstva (starinci u narodnom govoru) su ovakve tvrdnje smatrala za uvredu zbog čega su mnoga od njih, da bi sebi podigla ugled, menjala slave i porodična predanja, pri čemu bi se najstariji poznati predak povezivao sa rodonačelnikom nekog znatnijeg roda ili bratstva. U pojedinim slučajevima je dolazilo čak i do promene prezimena, ali za to je bio nephodan pristanak bratstva čije su prezime uzimali. U nekim slučajevima su manja bratstva u svakom pogledu postajala deo roda kome su se pribratila, ali se često dešavalo i da srodstvo nikada ne bude priznato od željenih „rođaka“.

Tako su recimo Karadžići, koji su prema jednom predanju daljim poreklom iz Makedonije, u potpunosti prihvaćeni od Vasojevića kao grana Lopaćana, dok sa druge strane Bjelopavlići nazivaju Raičeviće u Vražegrmcima starincima, iako Raičevići sebe smatraju za potomke Bijelog Pavla. Postoje i prelazni slučajevi kao u Veljim Cucama gde su Krivokapići načelno prihvatili Ivanoviće kao svoj ogranak, ali je ipak opšte poznato u plemenu da se radi o bratstvu drugačijeg porekla. Pojedini slučajevi pribraćivanja su zaista paradoksalni, a najbolji primer je pleme Piperi gde su Lutovci, kao noviji sloj stanovništva, najpre izmislili Pipa u svom rodoslovu da bi time sebe predstavili kao osnivače plemena, da bi zatim brojna starosedelačka bratstva, koja su zapravo proistekla od pravih Pipera, sebe proglasila za potomke tog istog izmišljenog Pipa. Ono što je interesantno je da pribraćivanja gotovo da nije ni bilo kod manjih bratstava koja su se useljavala u već formirana plemena. Njihov položaj je bio znatno bolji u odnosu na starince, zbog čega nisu imali potrebu da izmišljaju nepostojeće veze sa velikim bratstvima.

Pored pribraćavinja, česta je bila i pojava da se pojedini rodovi koji su bili u tradicionalno prijateljskim odnosima međusobno rođakaju i proglašavaju svoje rodonačelnike za braću, iako su različitog porekla. Svakako najpoznatiji slučaj je čuveno predanje o nekoliko braće od kojih su nastala srpska plemena Vasojevići, Ozrinići i Piperi i albanska plemena Zatrijebač, Krasnići i Hoti. Kod srpskih plemena je najčešća verzija predanja o petorici braće Vasu, Krasu, Ozru, Otu i Pipu, dok predanje albanskih rodova Bonkeća i Hota pominje braću Bana, Vasa, Lazara, Merkota i Piperija. Međutim, ono što je karakteristično je da svi ovi rodovi izuzev Bonkeća i Hota imaju različita predanja o daljem poreklu braće. Tako Vasojevići smatraju da se Vaso doselio iz Hercegovine i da je poreklom od Nemanjića, Piperi (grana Lutovaca) da se njihov predak doselio iz Pirota, a Bonkeći i Hoti da su im se preci doselili iz gornjeg toka reke Cijevne. Takođe, broj pasova do rodonačelnika se razlikuje od roda do roda, tako da je i pre genetskih istraživanja koja su pobila ovo predanje bilo očigledno da se najverovatnije radi o izmišljenoj priči čiji je cilj bilo.

 Etnografska istraživanja

Početkom XX veka više srpskih etnografa započinje istraživanje plemena i oblasti u Crnoj Gori prema uputstvima Jovana Cvijića. Radovi Jovana Erdeljanovića, Andrije Jovićevića i drugih autora postaće osnova za sve buduće analize porekla stanovništva u Crnoj Gori. Pored osnovnih podataka kao što je brojnost bratstava po selima, etnografi su prilikom razgovora sa meštanima zapisivali i predanja o daljem poreklu i grananju rodova, istorijske događaje, kao i brojne druge podatke o oblastima koje su istraživali. Zahvaljujući istraživanjima iz tog perioda, od zaborava je sačuvana porodična istorija velikog broja bratstava.

Pojedini etnografi, kao što su Milisav Lutovac i Jovan Vukomanović, su i u periodu socijalističke Jugoslavije nastavili posao na istraživanju do tada neobrađenih plemena i oblasti. Istraživanjima su često bavili i ljudi iz naroda koji su usled nedostatka literature o svom kraju želeli da dokumentuju prošlost svojih predaka, tako da je objavljeno dosta radova koji po svom kvalitetu ne zaostaju puno za radovima naših poznatih etnografa. Nažalost, među tim radovima ima i onih u kojima se potpuno neosnovano iznose tvrđenja i fabrikuju narodna predanja.

 Najveći rodovi prema narodnim predanjima

U pregledu koji sledi prikazani su rodovi na prostoru današnje Crne Gore koji su 1914. godine, odnosno u periodu nakon potpunog oslobođenja od Turaka, imali najmanje 20 domova. S obzirom da pojedine oblasti nisu obrađene detaljnim etnografskim istraživanjima, moguće je da nedostaju pojedini rodovi koji ispunjavaju navedeni kriterijum brojnosti. Podaci o rodovima su prikazani na osnovu ustaljenih narodnih predanja iz tog perioda, dok će o velikim rodovima koji po predanju vode poreklo od vlastele više reči biti u tekstu o vlasteli u Crnoj Gori. U slučajevima gde su delovi predanja o daljem poreklu kontradiktorni u odnosu na delove predanja o srodstvu sa drugim bratsvima, prednost je data daljem poreklu u odnosu na rođakanje sa drugim rodovima. Tako su recimo od spomenutih šest srpskih i albanskih rodova koji se rođakaju jedino Bonkeći i Hoti prikazani kao jedan rod jer imaju isto predanje o daljem poreklu.

 

Naziv Osnovne grane u Crnoj Gori Rodonačelnici Migracije Krsna slava po Julijanskom kalendaru
Adilovići Adilovići Adil Borje (Kuks) -> Donji Kolašin -> Srednje Polimlje ne slave
Azanci Vukajlovići, Lukovići, Petrovići, Radoševići nepoznato Šekular / Ozrinići -> Azane (Bihor) Jovanjdan (7.1.)
Aleksići, Boškovići, Kneževići i Popovići [Aleksići, Boškovići, Kneževići],

Popovići

braća Đuro i pop Nikola Skadar -> Brčeli Tomindan (6.10.)
Adžići Adžići i od njih Mazići, Močevići (M), Tomčići, Ušćumlići nepoznato Metohija -> Zeta -> Kosijeri -> Knin (Dalmacija) -> Tupan (Banjani) -> Piva -> Močevići (Bukovica) Mala Gospojina (8.9.), Jovanjdan (7.1.) u Pivi, ne slave u Močevićima
Banjovići Banjovići nepoznato Banja Luka -> Koći -> Kuči Nikoljdan (6.12.)
Barjamovići Barjamovići i od njih Vojvodići i Mašanovići vojvoda Janjo Kosovska Mitrovica / Kuči -> Građani -> Orahovo Ivanjdan (24.6.)
Bezdanovići Jovanovići, Pejovići, Radonjići pop Mihailo Nevesinje -> Ozrinići -> Komani Aranđelovdan (8.11.)
Bijelići Gačevići, Kartali, Obrenići, Šarci Gačo, nepoznato, nepoznato, nepoznato Gacko -> Mataruge (Pljevaljska oblast) Lazareva subota (8 dana pre Vaskrsa)
Bijelovići, Miljanići i Mrkajići Bijelovići, Miljanići, Mrkajići Milisav Metohija -> Čevo / Velestovo (Ozrinići) -> Banjani -> Pljevaljska oblast, Telač Do (Gornja Morača) Jovanjdan (7.1.)
Biloferi Biloferi nepoznato Banjani -> Strp (Boka Kotorska) Spasovdan (40 dana nakon Vakrsa)
Bjeloši Grljevići, Jovanovići Jovan Bjeloš Grlje (Zeta) -> Bjeloši -> Grbalj Jesenji Jovanjdan (23.9.), Nikoljdan (6.12.) u Grblju
Blagojevići Blagojevići i od njih Aleksići Blagoje Piva -> Gacko -> Piva -> Malinsko (Uskoci) Đurđevdan (23.4.)
Blizikuće Ljubiše, Niklanovići braća Ljubo i Niklan „Niko“ Dolina reke Ljubišnice -> Paštrovići Mitrovdan (26.10.)
Bogdanovići Peruničići Bogdan Banjani -> Borova (Zatarje) Đurđevdan (23.4.)
Bogojevići-Lacmanovići Lacmanovići „Lacman“ Risan (Boka Kotorska) -> Dragaši (Zatarje) -> Crnobori (Zatarje) Vračevdan (1.11.)
Bogostinovići Boljevići

opširnije u tekstu o vlasteli

Bonkeći i Hoti (A) (K) Bonkeći, Hoti Kećo Pontin Piperi / Klimenti -> [Zatrijebač -> Gusinjska oblast], [Hoti -> Plav ska oblast, Malin Dubrava (Rožajska oblast)] Bonkeći: Nikoljdan (6.12.); Hoti: Mala Gospojina (8.9.); ne slave u Gusinju, Plavu i Rožaju
Borišići Borišići Boriša Bjeloši -> Očinići -> Borišići (Bukovica) Jovanjdan (7.1.), ne slave u Bukovici
Borojevići Donjekrajci

opširnije u tekstu o vlasteli

Bostandžići Zekovići, Ljuvari (M) Mitar Bostandžić i njegov brat Kuči -> Tušinja (Drobnjak) -> Nikšić, [Šljivansko (Pljevlja) -> Stančani (Zatarje) -> Nikšić], Bare (Uskoci) Nikoljdan (6.12.), Ljuvari ne slave
Branilovići i Ruđići Branilovići, Ruđići braća Branilo i Ruđo Kosovo i Metohija -> Banjani -> Piva -> Pljevaljska oblast Branilovići: Jovanjdan (7.1.); Ruđići: Nikoljdan (6.12.)
Breškovci [Boškovići, Mijuškovići, Perovići], Erakovići, Kilibarde Todor, Vukota Eraković, Miloš Kilibarda Ozrinići -> Banjani -> Bogmilovići (Pješivci) Aranđelovdan (8.11.),

Mala Gospojina (8.9.) u Bogmilovićima

Bubanje i Šabotići Bubanje, Šabotići (M) braća Radovan i Marko Bubanje (Srednje Polimlje) -> Bihor Alimpijevdan (26.11.), Šabotići ne slave
Bukumiri (SA) Bojovići (M), Durakovići, Lalovići (Ljaljovići) Nika Bukumjera Bratonožići -> Vasojevići -> Bihor, Vasojevići, Rožajska oblast, Srednje Polimlje Nikoljdan (6.12.), ne slave u Bihoru i Miočama
Buronjići Petrovići Petar Buronjić Bjelopavlići -> Kućišta (Ćeklići) Ilindan (20.7.)
Velovići i Lekovići (SA) Velovići, Lekovići nepoznato, Leka Gelin Dinoša (Grude) -> Godinje (Boljevići), [Donji Murići (Krajina) -> Godinje (Boljevići)] Nikoljdan (6.12.)
Veljokrajani Batrićevići, Varezići, Vulovići, Gavrilovići, Jovečki, Ljesari, Nikolići, Peraši nepoznato Njeguši -> Drobnjak Đurđevdan (23.4.), Jeremijindan (1.5.) u Žanjevom Dolu
Višnjići Višnjići Jovan Višnjin Risan (Boka Kotorska) -> Višnjića Do (Golija) -> Kotor Đurđevdan (23.4.)
Vlastelinovići-Planjani Šaranci opširnije u tekstu o vlasteli
Vlastelinovići-Ugnjani Bojkovići, Zuberi, Šorovići opširnije u tekstu o vlasteli
Vojinovići Vojinići

-Žarići, Vojinići

-Lješnjani, Vojinovići-Trepčani, Vojnovići, Vujovići-Ljubotinjani, Punoševići, Radulovići

opširnije u tekstu o vlasteli
Vrančići Banjkani (AS) (K), Đuraševići, Crnovići

opširnije u tekstu o vlasteli

Vrbice Vrbice i od njih Vučkovići Vučko Vrba (Gacko) -> Vrba (Njeguši) Petkovdan (14.10)
Vujadinovići Kojovići, Kraljačići Vujadin Skadar -> Banjani -> Piva Đurđevdan (23.4.)
Vujovići-Mikulići Vujovići Vujo Mikulići (Bjelice) Petkovdan (14.10.)
Vukićevići, Vukovići i Ivovići Vukićevići, Vukovići, Ivovići braća Vukić, Vuko i Ivo Nevesinje -> Ubli Đurđevdan (23.4.)
Vukovići i Pavlovići Vukovići, Pavlovići braća Vuk i Pavle Stara Srbija -> Paštrovići Mala Gospojina (8.9.), Stevanjdan (27.12.) u Čamom Dolu
Vuksageljići i Vučine (A) (K) Vuksageljići, Vučine Đon / Grud Suma Suma -> Grude -> Nikšić Mala Gospojina (8.9.)
Vulaši, Dedejići i Domazetovići Vulaši, Dedejići, Domazetovići Vulaš, Dobrija Dedejić, Mrkota Domazetović Čevo (Ozrinići) -> [Jezera, Šaranci -> Uskoci, Zatarje, Bukovica], [Rovca -> Drobnjak] Aranđelovdan (8.11.); Dedejići: Đurđevdan (23.4.)
Gambelići Milovići nepoznato Kuči / Gambelo u Crnom Kuku -> Velimlje (Banjani) Nikoljdan (6.12.)
Godijelji Lazarevići, Mijovići, Pejanovići, Popovići Pejan Godinje (Boljevići) -> Godijelji (Drobnjak) Đurđevdan (23.4.)
Gorevuci Jablani, Sjekloće opširnije u tekstu o vlasteli
Grbljanovići Nikšići opširnije u tekstu o vlasteli
Gračani Brnovići, [Đurišići, Raičkovići], Kažići, Kovači, Marovići Brno, Boško, nepoznato, nepoznato, nepoznato Nikšićka Župa -> Gradac -> Bobija (Ceklin) Petkovdan (14.10.), Ilindan (20.7.)
Dabovići Dabovići Dabo Trubjela (Nikšićke Rudine) -> Bajkove Kruševice -> Kruševice (Orahovo) Đurđevdan (23.4.)
Danilovići-Bukovičani Danilovići i od njih Dragutinovići nepoznato Bukovica -> Bobovo (Zatarje) Đurđevdan (23.4.), Nikoljdan (6.12.) u Bobovu
Dapčići Bujenovići, Đurišići, Kikanovići, Jokići, Miloševići, Nikovići, Radovići, Rautovići, Rusovići, Šotkovići Dapko Albanija -> Krtoli -> Babunci (Luštica) Srđevdan (7.10.), Ivanjdan (24.6.) u Gošićima i Bogišićima
Dautovići, Mušovići i Hasanbegovići

(M)

Dautovići, Mušovići, Hasanbegovići

 

Ahmet Donji Kolašin -> [Kolašin, Nikšić] -> Stričina (Donji Kolašin ) -> Bijelo Polje ne slave
Deanovići Zgradići nepoznato Boljevići -> Zgradići (Spič) Mitrovdan (26.10.)
Deljani (K) Vukovići, Jusufđokići, Ljuckovići Delja Hercegovina -> Bajice -> Deljani (Zatrijebač) Nikoljdan (6.12.)
Derviševići (A) (M) Derviševići nepoznato Zatrijebač -> Gusinjska oblast -> Srđevac (Bihor) ne slave
Dimitrijevići Rafailovići Dimitrije Makedonija -> Viti Do (Paštrovići) Mitrovdan (26.10.)
Dobrilovići [Vukići, Đuranovići, Rajovići, Sredanovići], [Vujovići, Sofrani] Šćepan Dobrilović Peć -> Dobrsko Selo Nikoljdan (6.12.)
Dragojlovići, Jančići i Lakonići Dragojlovići, Jančići, Lakonići braća Dragojlo, Janča i Lako Bjelice -> Ubli Petkovdan (14.10.)
Drecuni Drecuni nepoznato Velika Drenova (Šumadija) -> Ljubotinj Nikoljdan (6.12.)
Dukađinci-Bjelopavlići Bjelopavlići (SA), Gašani (A) opširnije u tekstu o vlasteli
Dukađinci-Sotonići Sotonići opširnije u tekstu o vlasteli
Dupončevići Gačevići, Drugovići, Hrsovići braća Gač, Drug i Hrs Njeguši Vračevdan (1.11.)
Đedovići, Radovići i Sklenderi Đedovići, Radovići, Sklenderi braća Đedo, Rado i Sklender Piperi -> Drobnići (Paštrovići) Mala Gospojina (8.9.)
Đonovići, Pajovići i Humci Đonovići, Pajovići, Humci Nikola Đonović, Pajo, Bjeladin Humac Đonovica (Tetovo) -> Kroja -> Podhum (Hoti) / Vranj (Zeta) -> Tomići (Brčeli) -> Seoca, Cetinje Đonovići: Tomindan (6.10.); Pajovići: Mitrovdan (26.10.); Humci: Đurđevdan (23.4.)
Đujovići [Dumovići, Đurovići], [Kojovići, Markovići] knez Đujo Releza (Lješanska nahija) Nikoljdan (6.12.)
Đuraševići, Novakovići i Stanišići Đuraševići, Novakovići, Stanišići braća Đuro, Novak i Staniša Niš -> Mišići (Spič) Mratindan (11.11.)
Đurišići, Petranovići i Semederi Đurišići, [Petranovići, Popovići] Đuriša Vukeljin, Đuro Kosovo -> Zabes (Boljevići) Nikoljdan (6.12.)
Zagrađani Jevrići, Popovići-Mihajlovići, Sekulići, Trifunovići, Cikići, Cikovići, Šljakići nepoznato Kuči -> Zagrađe (Vasojevići) Sv. Pantelija (27.7.)
Zekovići (A) (M) Zekovići nepoznato Kastrati -> Dobrinje (Bijelo Polje) ne slave
Ivaniševići, Kecojevići i Cvjetkovići Vasiljevići, Kecojevići, [[Jokovići, Pejovići], Mijovići, Popovići] Ivaniš, vojvoda Tripko, vojvoda Mitar Cvjetković Petropolje / Banjska (Kosovo) -> Petrovići (Banjani) -> Piva Jovanjdan (7.1.)
Ivčevići Pečurice (M) nepoznato Okolina Skadra -> Pečurice (Mrkojevići) -> Trnovo (Dupilo) Aranđelovdan (8.11.), ne slave u Mrkojevićima
Iličkovići, Nikaljevići i Rolovići Iličkovići, [Nikaljevići, Rolovići] braća Golub i pop Stanko, Maro Epir -> Crnobreg (Metohija) ->Plav -> Brskut -> Gornji Brčeli Ilindan (20.7.)
Jasenovci Ilići, Radojevići, Simonovići Šćepan Hercegovina –> Jasenova (Donja Morača) Srđevdan (7.10.)
Jošilovići (M) Pijuci nepoznato Dolac (Sarajevo) -> Varine (Zatarje) ne slave
Kanjoši Pejakovići Kanjoš Paštrovići -> Ljubotinj -> Dobrsko Selo Nikoljdan (6.12.)
Kastrioti Drekalovići, Mugoše

opširnije u tekstu o vlasteli

Klimenti (A) Vukli, Nikči, Selčani Klmen-Amati [[Hoti -> Fundina (Kuči)] / Piperi] -> Klimenti -> Bihor, Gusinjska oblast, Zeta, Plavska oblast, Rožajska oblast, [Piperi -> Ceklin -> Bihor, Bjelopavlići, Vasojevići, Đurička Rijeka (Plav)], Cerovo (Donji Kolašin) Nikoljdan (6.12.), Petkovdan (14.10.) u Zeti, Stevanjdan (27.12.) u Reževićima, Alimpijevdan (26.11) u Velici, Đuričkoj Rijeci i Kaludri, Đurđic (3.11.) u Budimlji i Lušcu, ne slave u Bihoru, Gusinjskoj oblasti, Donjem Kolašinu, Plavskoj oblasti i Rožajskoj oblasti
Kliše Jovanovići nepoznato Kosovo / Albanija -> Donji Brčeli Aranđelovdan (8.11.)
Kneževići-Orahovčani Kneževići nepoznato Orahovica (Bijelo Polje) Petkovdan (14.10.)
Kovačevići Kovačevići Savo Stari Vlah -> Cerovica (Banjani) -> Grahovo -> Bjelopavlići, Kovačka Dolina (Jezera) Đurđevdan (23.4.), Petkovdan (7.1.) u Bjelopavlićima
Kožari, Muratovići, Taraniši i Tiganji (M) Kožari, Muratovići, Taraniši, Tiganji vojnik Hajdar-paše Slavonija -> Bihor ne slave
Kozjevići Očinići Nikac Kozjević Očinići Jovanjdan (7.1.)
Kolići (M) Kolići nepoznato Kuči -> Bjelojeviće (Polja) -> Donji Kolašin, Srednje Polimlje ne slave
Konatari Konatari i od njih Hadžibegovići (M) nepoznato Kuči -> Konatari (Srednje Polimlje) -> Boturići (Bistrica) Nikoljdan (6.12.)
Kosančići Pribojevići

opširnije u tekstu o vlasteli

Kočani (M) Kočani tri brata Godočelje (Bihor) ne slave
Kruse Bojanovići, Perovići, Rajićevići, Rackovići, Ćetkovići nepoznato Kroja -> Lješanska nahija Petkovdan (14.10.)
Kučevići (M) Kučevići nepoznato Kuči -> Radetina (Rožajska oblast) ne slave
Lazarevići Lazarevići i od njih Vujići i Pejurići, Kusovci i Mihaljevići Lazar Šobajići (Bjelopavlići) -> Grbalj -> Začir (Ljubotinj), Ceklin Petkovdan (14.10.), Nikoljdan (6.12.) z Grblju, Aranđelovdan (8.11.) u Ljubotinju, Sv. Tekla u Ceklinu (24.9.)
Lambuljići Dragovići, Đurovići, Lazovići, Nikolići, Popovići Labo Kosovo -> Grude -> Zeta Nikoljdan (6.12.)
Lužani Bogetići, Dužani, [Mandalinići, Škuletići], Petričevići, Rsojevići, Seočani, Simonovići Đukan Bogetić, Stojan Stanišin, nepoznato, nepoznato, nepoznato, Staniša Perov, nepoznato Bjelopavlići, [Piperi -> Duga (Bratonožići)], [Pješivci -> Gorovići (Grbalj)] Bogetići i Dužani: Nikoljdan (6.12.); Madnalinići i Škuletići: Jesenji Jovanjdan (23.9.); Petričevići:  Petkovdan (14.10.); Seočani:  Aranđelovdan (8.11.); Simonovići: Simeondan (1.9.)
Lukšići Lukšići nepoznato Crna Gora -> Spič Mitrovdan (26.10.)
Lutovci Mrke, Piperi kapetan Gojak / Gojko Pirot-> Lutovo -> Piperi -> Vasojevići, [Bihor -> Gornja Sela], Dolja (Gusinje), [Maini -> Brijege (Brčeli)], [Mrkojevići -> Mužovići (Ljubotinj) -> Ulići (Ceklin), Lajkovići (Zeta)], Paštrovići Aranđelovdan (8.11.);  Božovići: Mitrovdan (26.10.); Šćekići: Petkovdan (14.10.); Lajkovići: Petrovdan (29.6.); ne slave u Dolji i Mrkojevićima
Lješevići-Građani Lipovci, Šišovići Lješ Prizren -> Građani Ivanjdan (24.6.)
Lješevići-Lješkopoljci Lješevići i od njih Lješkovići Lješ Metohija -> Lješkopolje -> [Lješevići (Grbalj) -> Brguli (Luštica)], [Piva -> Cerovo (Pješivci)] Sv. Vartolomej (11.6.) u Brgulima, Jovanjdan (7.1.) u Pivi, Jesenji Jovanjdan (23.9.) u Cerovu
Lješnjani Amatbašići, Bolevići,

Vukčevići, Zeci, [Marotići, Mudreše], Milijići

Andrija, Bolija, Draško, Milija Lješ -> Lješkopolje -> Draževina -> Ceklin -> Limljani, Pobori Đurđic (3.11.)
Maleševci Aleksići, Jaramazi. Šupići vojvoda Maleš Malina (Bileća) -> Oputne Rudine -> Piva Ignjatijevdan (20.12.)
Malikovići Malikovići nepoznato Lepenica -> Bjelopavlići Petkovdan (14.10.)
Maraši Maraši Marko Hoti -> Zeta Mitrovdan (26.10.)
Maričići Mrdaci i od njih Mrdakovići Brajilo „Krunoslav“ Maričić Brnjak (Ibarski Kolašin) -> Brskut (Kuči) -> Zatarje -> Donji Kolašin, Trnovice (Pljevaljska oblast) Nikoljdan (6.12.)
Markovljani Božovići, Boškovići, Marići, Mićovići, Radovići, Stojanovići, Čolovići Nenoje Markovina (Ozrinići) -> Šipačno (Gornje Polje) Aranđelovdan (8.11.)
Marojevići Adrojevići, Milijevići, Muhadinovići, Radojevići, Ramadanovići Marko (Maroje nakon prelaska na islam) Ćeklići Ilindan (20.7.)
Martinovići-Brajići Martinovići Belo Martinović Skadar -> Brajići -> Ivanovići (Maini) Mitrovdan (26.10.)
Medini Medini nepoznato Zapadna Evropa -> Paštrovići Tomindan (6.10.)
Memovići (M) Crnovršani nepoznato Lutovo (Bratonožići) -> Ćeklići -> Nikšić -> Crni Vrh (Vasojevići) -> Srednje Polimlje, Bihor ne slave
Mehovići, Pepeljci i Fetići (M) Mehovići, Pepeljci, Fetići Meho, nepoznato za Pepeljake i Fetiće Kuči -> Bihor ne slave
Migalovići (M) Kofrci nepoznato Rovca -> Siga (Donji Kolašin) ne slave
Mijanovići i Račete Mijanovići, Račete Mijan, Račeta Zeta -> Male Cuce -> Kavač (Grbalj), Popov Do (Krivošije) Nikoljdan (6.12.)
Mikovići Mikovići

opširnije u tekstu o vlasteli

Milatovići i Milojevići Milatovići, Rosandići Milat, Miloje Čevo (Ozrinići) -> Milati (Komani) -> Vražegrmci (Bjelopavlići) ->  Milojevići (Pješivci) Petkovdan (14.10.) u Bjelopavlićima, Jovanjdan (7.1.) u Milojevićiima
Milinovići Milinovići nepoznato Banjani -> Morinj (Boka Kotorska) Đurđevdan (23.4.)
Milićevići Milićevići i od njih Nenadići i Terzići Milić Pljevlja -> Zatarje Nikoljdan (6.12.)
Milovanovići Petrovići Milovan Kuči -> Drobnjak -> Dobrilovina (Polja) -> Zatarje -> Pljevaljska oblast Đurđevdan (23.4.)
Milunovići i Šujaci Milunovići, Šujaci Velimir Stijena (Piperi) -> Rijeka (Piperi) Aranđelovdan (8.11.); Milunovići: Nikoljdan (6.12.)
Mirdite, Šaljani i Šoši (A) [[Marvasije, Paljoke, Simoni], Pepđonovići, Prelukići], Čerani, Šoći Mur Diti, Mark Diti, Zog Diti Dukađin -> Velika, Krajina, Ljubotinj, Ulcinj Marvasije, Paljoke, Simoni:  sv. Marija; Pepđonovići: Sv. Kralj; Prelukići: Trojičindan; Čerani: Nikoljdan (6.12.); Šoći: Aranđelovdan (8.11.); ostala bratstva u Krajini i Ulcinju ne slave
Mirosavljevići Pilice (M) nepoznato Mirojevići (Bistrica) ne slave
Mitrovići Mitrovići i od njih Anđusi, Grlomani, Đuraševići, Jovanovići, Rađenovići i Sankovići nepoznato Kosovska Mitrovica -> Paštrovići Mitrovdan (26.10.)
Miševići Vickovići, Gvozdenovići, Proročići Periša Mišević Čarađe (Golija) -> Vuči Do (Ćeklići) Ilindan (20.7.)
Mladenovići Bijedići, Bratonožići, Cvijovići opširnije u tekstu o vlasteli
Mojanovići Ajkovići, Drakići, Kneževići, Lukačevići, Pejanovići nepoznato Stara Srbija -> Mojan (Prokletije) -> Zeta Alimpijevdan (26.11.), Đurđic (3.11.) u Berislavcima
Mrnjavčevići Bogićevci, Gojkovići, Mrnjavčići opširnije u tekstu o vlasteli
Mujevići (M) Ličine nepoznato Kuči -> Bihor -> Korita ne slave
Muline i Slavujevići [Antonići, Baćovići, Gligovići, Đurkovići, Lučići, Orbovići, Tomaševići], [Kruščići, Matovići] Mulina, vojvoda Mitar Cvjetković, Grbo Slavujević Banjska (Kosovo) -> Banjani -> Sutorina (Boka Kotorska) Jovanjdan (7.1.)
Muratbašići, Mustajbašići, Mušovići i Hodžići (M) Muratbašići i od njih Šabanovići, Mustajbašići, Mušovići, Hodžići nepoznato Bihor ne slave
Muratovići Muratovići Murat Kuči -> Srednje Polimlje ne slave
Muslići (M) Muslići nepoznato Kuči -> Muslići (Donji Kolašin) ne slave
Musterovići Vasiljevići, Grujičići, Đurišići, Kekovići, Markovići, Raičevići, Stojanovići, Todorovići Mustro Čarađe (Golija) -> Prigredina (Banjani) -> Ržani Do (Velje Cuce) -> Zagarač -> Šušunja (Zeta) Jesenji Jovanjdan (24.6.); Đurišići i Kekovići: Jovanjdan (7.1.); Markovići: Petkovdan (14.10.)
Nemanjići Vasojevići

opširnije u tekstu o vlasteli

Nikići, Nuculovići i Pajovići [Nikići, Pajovići] (SA), Nuculovići (A) nepoznato Kastrati -> Selca (Klimenti) -> Orahovo (Kuči) -> Koći Nikoljdan (6.12.), Mitrovdan (26.10.) u Orahovu
Novakovići Popovići-Lješkopoljci nepoznato Žabljak Crnojevića -> Lješkopolje Đurđic (3.11.)
Novljani Drobnjaci nepoznato [Banjani, Nikšićke Rudine] -> Bjelice, [Drobnjak -> Banjani, Bihor, Vasojevići, Grahovo, Grbalj, Zatarje, Piva, [Piperi -> Ceklin -> Podgor], Pljevaljska oblast, Sadići (Donji Kolašin)] Đurđevdan (23.4.); Mandići: Aranđelovdan (8.11.) u Drobnjaku, Nikoljdan (6.12.) u Bjelicama; Nikoljdan (6.12.) u Grabovici
Obilići Koprivice

opširnije u tekstu o vlasteli

Ozrihnići Gardaševići, Dragojevići, Cauševići Ozrihna „Ozro“ Ozrinići -> Bjelopavlići, Grahovo, Drobnjak, [Ljubotinj -> Duletići (Maini)], [Zeta -> Gluhi Do -> Bečići (Paštrovići)], Komani, Lješanska nahija, [Gornje Polje -> Kazanci (Golija)], Kostanjica (Krajina), Nikšićka oblast, Nikšićke Rudine, Oputne Rudine, Piva, Pljevaljska oblast Aranđelovdan (8.11.);  Nikolići: Mala Gospojina (8.9.);  Dragovići ne slave
Orlovići Bajkovići, Bandići, Bjelice, [Grabljani i Gradinjani], Đuričkovići, Komnenovići, [Lipljani i Prosedoljci], Lipovci, Nenojevići, Samardžići, Tepavčevići, Ćetkovići

opširnije u tekstu o vlasteli

Pavićevići Pavićevići i od njih Mirkovići i Perovići Ivanko Trešnjevo (Cuce) -> Do Pješivački (Pješivci) -> Macavare (Banjani) Mala Gospojina (8.9.), Jovanjdan (7.1.) u Macavarama
Pešikani Pešikani Pešikan Kuči -> Velje Cuce Đurđic (3.11.)
Pilatovci Doderi, Komnenići, Šekarići

opširnije u tekstu o vlasteli

Popovići-Đurmani Popovići dva brata Stara Srbija -> Đurmani (Spič) Usekovanje (29.8.)
Popovići-Zagorani Popovići nepoznato Zagarač -> Zagora (Grbalj) Ilindan (20.7.)
Popovići-Zećani Popovići i od njih Vukeljići, Marići, Marovići i Ćepići pop iz Koplika Koplik -> Zeta Vračevdan (1.11.), Nikoljdan (6.12.) u Vukovcima, Đurđic (3.11.) u Donjoj Gorici
Popovići-Slatinjani Popovići Savo Dukađin -> Bjelopavlići Simeondan (1.9.)
Potpare Potpare nepoznato Dobrilovina (Polja) -> Zatarje -> Pljevaljska oblast Nikoljdan (6.12.)
Prentovići Prentovići Prenta Crna Gora -> Brajići Mitrovdan (26.10.)
Rabarevići Popivode Vuk Lješevostupac Lješev Stup (Bjelice) Jovanjdan (7.1.)
Radeči Radeči i od njih Baše, Đukanovići, Đuraševići i Ukaševići Radeč Ozrinići -> Komani -> Novo Selo (Bjelopavlići), Gađi (Građani) Đurđevdan (23.4.)
Radivojevići Borozani, Lompari Radivoje Bukovik (Gluhi Do) -> Bokovo (Ceklin) Spasovdan (40 dana nakon Vakrsa)
Radomani Radomani Niko Radoman Ovčje Polje (Makedonija) -> Banja (Kosovo) -> Ljubotinj -> Braćeni (Orahovo) Aranđelovdan (8.11.)
Radunovići Radunovići Radun Lješ (Albanija) -> Lješanska nahija Nikoljdan (6.12.)
Raičevići i Herakovići [Pende, Podubličani, Radonjići], [Petrovići, Popovići] Raič, Herak Muževice (Banjani) -> Njeguši -> Bratešići (Grbalj), [Ožegovice (Ozrinići) -> Mioska (Donja Morača) -> Vasojevići -> Bihor, Radeva Mala (Rožajska oblast), Sipanje (Korita)] Đurđevdan (23.4.), Vasiljevdan u Donjoj Morači, Vasojevićima i Radevoj Mali, ne slave u Bihoru i Koritima
Rajkovići-Vražegrmci Rajkovići Rajko (sin Vuka Vražegrmca) Vražegrmci (Bjelopavlići) -> Brezojevica (Vasojevići) Vračevdan (1.11.)
Rajkovići i Stamatovići Rajkovići, Stamatovići Rajko, Stamat Rogami (Piperi) -> Kosijeri -> Njeguši Aranđelovdan (8.11.), Mala Gospojina (8.9.) u Kosijerima
Ranci Gojnići kaznac Dimitrije Brčeli Đurđevdan (23.4.)
Redžovići (A) (M) Redžovići nepoznato Domna (Skadarska Malesija) -> Anamali ne slave
Sarapi Banovići, Vukićevići, Vučkovići, Kaluđerovići, Laličići Božina Sarap Sarapovina (Sarajevo) -> Ljubotinj -> Tuzi (Grude) -> Donji Murići (Krajina) Nikoljdan (6.12.), ne slave u Grudama i Krajini
Selakovići [Dulovići, Pajovići], Pekovići braća Obrad i Radul Selaković Popovo Polje -> Gornja Morača -> Tmušići (Vasojevići) -> Rožajska oblast Stevanjdan (27.12.), ne slave u Sređanima
Sijarići (M) Sijarići nepoznato Bihor ne slave
Softići (M) Softići nepoznato Vasojevići -> Vrbe (Bihor) ne slave
Strahinje Strahinje i od njih Jovetići i Hajdukovići Nikac Markov Strahinja Hoti -> Utrg (Podgor) Mitrovdan (26.10.)
Strahinjići Starčevići

opširnije u tekstu o vlasteli

Terzići Terzići nepoznato Gacko -> Srpska (Zeta) Nikoljdan (6.12.)
Tomići Tomići i od njih Stijepovići pop Soa Tomić Goransko (Piva) -> Donja Morača -> Starče (Gornja Morača) -> Drobnjak Petrovdan (29.6.)
Toskići (A) (M) Drpljani nepoznato Južna Albanija -> Drpe (Kolašin) -> Donji Kolašin -> Bihor ne slave
Tujkovići Tujkovići i od njih Miranovići i Radovići četiri brata Kosovo -> Lješ (Albanija) -> Donji Kokoti (Lješkopolje) -> Dub (Grbalj) Nikoljdan (6.12.), Đurđevdan (23.4.) u Grblju
Ćalasani Ćalasani nepoznato Mratinje (Piva) Đurđevdan (23.4.)
Ćirovići Ćirovići i od njih Golubovići Ćiro Donja Morača -> Zatarje Aranđelovdan (8.11.)
Ćorovići (M) Ćorovići Mehmed Ćor-paša Osijek (Slavonija) -> Bihor ne slave
Uskokovići Uskokovići nepoznato Lješ -> Draževina -> Ćurčići (Pješivci) Đurđic (3.11.), Mala Gospojina (8.9.) u Pješivcima
Hajdarpašići (M) Hajdarpašići i od njih Derdemezi, Suljovići i Hasanbegovići Hajdar-paša Slavonija -> Bihor -> Kičava (Donji Kolašin), Srednje Polimlje ne slave
Hrebeljanovići Šobajići

opširnije u tekstu o vlasteli

Cicmili Cicmili dva brata Grbalj -> Piva Đurđevdan (23.4.)
Čindraci (M) Čindraci nepoznato Vučitrn -> Dolac (Bistrica) ne slave
Čokrlići (M) Čokrlije nepoznato Kuči -> Čokrlije (Donji Kolašin) -> Srednje Polimlje ne slave
Džanbegovići (M) Zoronići nepoznato Žiljak (Bistrica) ne slave
Šahovići (M) Šahovići nepoznato Kuči -> Donji Kolašin ne slave
Šekularci Vojvodići, Vukljevakovići, Radmuževići Petar Šekularac Šekular Jovanjdan (7.1.)
Škrijelji (A) Bihorci (M),

Tutići (M), Šestani (K)

Kerli Peć -> Škrijelji -> Bihor, Tutići (Donji Kolašin), [Šestani -> Mikulići (Mrkojevići), Pomožura, Seoca, Mačuge (Crmnica)] Vračevdan (1.11.), Petrovdan (29.6.) u Gornjim Šestanima, Trojičindan (50 dana nakin Vaskrsa) katolici u Donjim Šestanima, Ilindan (20.7.) u Mačugama, ne slave u Bihoru i Tutićima
Štekojevići Đikanovići, Miloševići, Savićevići, Spasojevići Đuro Štekojević Kuči -> Vitasojevići (Pješivci) Jesenji Jovanjdan (23.9.)
Napomene:

(SA) – srpski rodovi i bratstva albanskog porekla prema predanjima

(AS) – albanski rodovi i bratstva srpskog porekla prema predanjima

(A) – albanski rodovi i bratstva

(K) – većinski katolički rodovi i bratstva

(M) – većinski muslimanski rodovi i bratstva

Za rodove koji nastanjuju više oblasti je podvučena matica na prostoru Crne Gore.

Za rodove čija bratstva praznuju više krsnih slava podvučena je najstarija krsna slava.

Kao što se može primetiti, najveći broj velikih rodova potiče od srpskih srednjevekovnih porodica. Međutim, pojedini rodovi kao što su Hoti i Škrijelji imaju predanja o albanskom poreklu, dok Medini u Paštrovićima smatraju da su poreklom iz Italije ili Španije. Rodovi koji potiču od starijeg sloja stanovništva, kao što su recimo Bukumiri, nemaju ustaljena predanja o daljem poreklu. Iako su srpski rodovi pretežno pravoslavne vere, postoji i veliki broj bratstava, pa i čitavih rodova, koji su islamizirani, pretežno na severu današnje Crne Gore, dok su u Boki Kotorskoj mnoga manja bratstva za vreme Mletačke Republike prešla na katoličanstvo. Albanski rodovi su delom katoličke, a delom islamske veroispovesti, dok su pojedina bratstva prešla na pravoslavlje i preuzela srpski nacionalni identitet. Postoje i suprotni slučajevi, pa su tako Banjkani i Deljani iz Zatrijebča, koji su prema predanjima srpskog porekla, vremenom albanizovani jer su živeli u albanskom okruženju. Iako je krsna slava pre svega srpski pravoslavni običaj, i albanski katolici su u ogromnoj većini sve do Prvog svetskog rata slavili krsnu slavu što je posledica njihovih viševekovnih kontakata sa Srbima i uticaja srpske kulture.

Teritorijalni razmeštaj najvećih rodova prema predanjima

Na sledećoj karti je prikazan teritorijalni razmeštaj najvećih rodova u Crnoj Gori po selima i zaseocima u kojima su ti rodovi činili apsolutnu većinu stanovništva na osnovu narodnih predanja.

Najveći rodovi u Crnoj Gori 1914. godine prema ustaljenim narodnim predanjima

Bratstva koja prema predanjima vode poreklo od vlastele su grupisana na ovoj karti, pa su tako recimo kao Vojinovići prikazana sva bratstva koja prema predanju vode poreklo od ovog vlasteoskog roda. Manji broj rodova koji su navedeni u predhodnoj tabeli nije prikazan na karti jer nisu činili apsolutnu većinu stanovništva ni u jednom selu.

U tekstovima o genetski profilisanim rodovima u Crnoj Gori će biti više reči o razlikama između predanja sa jedne, i istorijskih izvora i rezultata genetskih istraživanja sa druge strane.

 Korišćena literatura

Andrija Jovićević, Zeta i Lješkopolje, Beograd 1926.

Andrija Jovićević, Malesija, Beograd 1923.

Andrija Jovićević, Plavsko-Gusinjska oblast, Polimlje, Velika i Šekular, Beograd 1921.

Andrija Jovićević, Riječka Nahija, Beograd 1910.

Andrija Jovićević, Crnogorsko Primorje i Krajina, Beograd 1922.

Andrija Luburić, Drobnjaci, Beograd 1930.

Blažo Knežević, Vlastelinovići, Podgorica 2006.

Blažo A. Strugar, Strugari – bratstvo u Ceklinu 1450-1980, Cetinje 1983.

Bogdan Lalević i Ivan Protić, Vasojevići u turskoj granici, Beograd 1905.

Bogdan Lalević i Ivan Protić, Vasojevići u crnogorskoj granici, Beograd 1903.

Branko V. Kostić, Kostići – bratstvo u Ceklinu, Podgorica 2014.

Bratstvo Vukčević, Crnogorsko pleme Lješnjani (Vukčevići) – Lješanska nahija, Draževina 1910.

Vlado Đ. Duletić, Tragom prošlosti Duletića, Budva 2015.

Vojin S. Murišić, Kruševice (Svrčuge – Petijevići – Bijelići), Beograd 2000.

Vujanić, Jerković, Krtinić, Marinković, Knjiga o Macurama, Beograd 2014.

Vukašin Vučkov Šoškić, Šoškići iz Polimlja, Beograd 1995.

Vukota Miljanić, Akim Miljanić, Prezimena u Crnoj Gori, Beograd 2007.

Vule Knežević, Pleme Šaranci, Beograd 1961.

Dragan Krušić, Bratstvo Slavujevići (Matovići i Krušići) u  prošlosti Banjana, Nikšić 2016.

Đorđe Ojdanić, (Ne)poznate Lubnice, Podgorica 2005.

Đurđica Petrović, Mataruge u kasnom srednjem veku, Cetinje 1977.

Ejup Mušović, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, Beograd 1979.

Zvonimir M. Mijušković, Pleme Pješivci – krajina Stare Crne Gore, Beograd 1984.

Zoran Mijbegović, Krtoljske priče, Tivat 2016.

Jovan B. Keković, Porijeklo i rodoslov Kekovića iz Zagarača, Podgorica 2013.

Jovan Vukomanović, Paštrovići, Cetinje 1960.

Jovan Vukomanović, Crmnica, Beograd 1988.

Jovan Erdeljanović, Bratonožići – pleme u crnogorskim Brdima, Beograd 1909.

Jovan Erdeljanović, Piperi, Beograd 1917.

Jovan Erdeljanović, Kuči, Beograd 1907.

Jovan Erdeljanović, Stara Crna Gora, Beograd 1926.

Jovan F. Ivanišević, Podlovćensko Cetinje, Cetinje, 1892.

Jovan F. Ivanišević, Putopis kroz Male Cuce, Cetinje, Javor 1891.

Kosto R. Perućica, Oputna Rudina, Beograd 1989.

Marko D. Obradović, Porijeklo i rodoslov Obradovića iz Lubnica, Andrijevica/Bijelo Polje 1995.

Marko Miljanov, Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi, Beograd 1904.

Miladin Kontić, Pleme Pješivci sa istorijom bratstva Kontić, Beograd 1977.

Milan – Mišo Brajović, Pleme Bjelopavlići, Podgorica 2000.

Milan Peković, Nikšićka Župa, Beograd 1974.

Milan R. Milanović, Bajkove Kruševice, Beograd 1997.

Mileta Vojinović, Pljevaljski kraj – prošlost i poreklo stanovništva, Pljevlja 1997.

Milisav Lutovac, Bihor i Korita, Beograd 1967.

Milisav Lutovac, Rožaje i Štavica, Beograd 1960.

Milorad Joknić, Stanovništvo u pljevaljskom kraju, Pljevlja 2006.

Miloš K. Vojinović, Stotinu godina od iseljavanja muslimana iz Crne Gore za Tursku 1914-2014, Kolašin 2014.

Miloš K. Vojinović, Tadija B. Bošković, Popis domova u novim krajevima Kraljevine Crne Gore 1913. godine, Kolašin 2015.

Milun M. Šturanović, Ozrinići kraj Nikšića – prilozi za monografiju, Podgorica 2000.

Mirko Barjaktarović, Rovca, Titograd, 1984.

Mirko Vukićević, Vukićevići iz Trešnjeva i njihovi korijeni, Andrijevica 2015.

Momčilo Mićović, Banjani, Nikšić 2016.

Nebojša Drašković, Čevsko Zaljuće i Donji Kraj – sela u plemenu Ozrinići, Beograd 1999.

Nikola S. Vujačić, Bratstvo Vujačić, Trebinje, 1983.

Obren Blagojević, Piva, Beograd 1971.

Pavle Radusinović, Naselja Stare Crne Gore, Beograd 1985.

Petar Mrkonjić, Srednje Polimlje i Potarje u Novopazarskom sandžaku, Beograd 1905.

Petar Pejović, Ozrinići – pleme Stare Crne Gore, Beograd 2004.

Petar Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, Beograd 1923.

Petar Šobajić, Korjenići, Cetinje 1964.

Radoslav J. V. Vešović, Pleme Vasojevići, Sarajevo 1935.

Rade Vujisić, Bratstvo Vujisića, Podgorica 1998.

Radoje M. Uskoković, Iseljeni Nikšići, Beograd 1924.

Radojko Koprivica, Bratstvo Koprivice – porijeklo, sveštenici, Nikšić 2016.

Rajko Raosavljević, Morača, Rovca, Kolašin, Beograd 1989.

Sava Nakićenović, Boka, Beograd 1913.

Sava Pejović Treći, Protokol – Porijeklo Pejovića, Nikšić 2016.

Svetozar Tomić, Banjani, Beograd 1949.

Svetozar Tomić, Drobnjak, Beograd 1902.

Svetozar Tomić, Piva i Pivljani, Beograd 1949.

Slobodan Mišović, Stanovništvo pljevaljskog kraja, Pljevlja 2013.

Slobodan N. Kovačević, Grahovski Kovačevići kroz vekove i ratove, Priština 1998.

Stevan Popović, Rovca i Rovčani u itoriji i tradiciji, Nikšić 1997.

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić, Drobnjak – porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, II izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd 1997.

Tomo P. Oraovac, Arbanaško pitanje i srpsko pravo, Beograd 1913.

Čedomir S. Bulajić, Vilusi, Beograd 1994

Špiro Lučić, Ljetopis porodice Lučića i Parohije sutorinske od 1680. do 1930. godine, Herceg-Novi, 2000

Božidar A. Vukčević, Lješanska Nahija II, Kanada 2003.

Čedomir S. Bulajić, Rodoslov bratstva Bulajić, Beograd 1997.

Fadil M. Kardović, Porijeklo bratstva Kardovića, Novi Pazar 2010.

Jovo Medojević, Muslimani u bjelopoljskom kraju 1477-2002, Podgorica 2003.

Robert Elsie, The Tribes of Albania – History, Society and Culture, London/New York, 2015.

Veselin Konjević, Kazivanje Ahmet-bega Mušovića, Cetinje, 2017.

Share




Facebook komentari:

3 mišljenja na „Rodovi u Crnoj Gori prema narodnim predanjima

  1. Milo

    Bilo bi od koristi da nam savremeni mislioci objasne kako su to u Crnoj Gori u XIV vijeku živjeli Albanci, pored Srba. Jednostavno, zato što je, Albanija uspostavljena kao strani protektorat tek 1913.g. Ime nije dobila po dominantnim etničkim grupama, već po geografskoj odredice iz jezika stranih osnivača. Dvije najbrojnije etničke grupe, Gege i Toske, su se i tada i danas samoidentifikovale kao Šiptari. Po tome zovu i svoj sadašnji zajednički jezik. Dakle, Albanci su stanovnici današnje Albanije i jednostavno nisu mogli živjeti u Crnoj Gori. Dodatno, taj prostor je tada bio Zeta, pa potom Crna gora, a tek odskora postaje Crna Gora. Dakle, ta priča o porijeklu ima veliku rupu od samog početka. Dodatno, kakve povlastice dobijali Vlaški stočari od srpskih vladara, najbolje se vidi iz Dušanovog zakonika. Trebalo bi to imati u vidu, umjesto nagađanja.

    Odgovor
    1. Ivan Vukićević

      Izneli ste više netačnih tvrdnji.
      Najpre, Albanci sebe ne zovu Šiptarima, već Šćiptarima (Shqiptarët na albanskom). Šiptarima ih jedino nazivaju Srbi u novije vreme i to pre svega sa negativnom konotacijom. Srbi su Albance u prošlosti najčešće nazivali Arbanasima, da bi se naziv Arnauti ustalio za islamizirane Arbanase. Kasnije je pod uticajem naziva novoformirane države i za narod počeo da preovlađuje naziv Albanci. Nazivi Arbanasi i Albanci se paralelno koriste još od srednjeg veka, kako od strane Grka i Latina, tako i od strane Srba, i odnose se na etničku grupu, a ne na stanovnike oblasti ili države koja se zove Albanija kako tvrdite. U Albaniji je za vreme Nemanjića bilo dosta Srba, ali nikada nisu nazivani Albancima. Dakle, nazivi Albanci, Arbanasi i Šiptari su sinonimi u srpskom jeziku, i sva tri se odnose na sve pripadnike naroda koji sebe naziva Shqiptarët, isto kao što se i naziv Srbi odnosi na sve Srbe, a ne samo na Srbe iz Srbije. Reći da je nepravilno nazvati Albance u Crnoj Gori tim imenom samo zato što na svom jeziku sebe drugačije nazivaju je isto kao kad bi rekli da je nepravilno zvati Nemce tim imenom jer oni sebe nazivaju Deutsche. Međutim, iako za svoje stavove nemate bilo kakvo pokriće, vidim da pozivate druge da ih svega par minuta kasnije aminuju u botovskom maniru tako tipičnom za današnje vreme (ovo se odnosi na Jokanov komentar). Vrlo savremeno, nema šta.

      Odgovor

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

14 + 5 =