njegos

Vlastela u Crnoj Gori prema narodnim predanjima

PIŠE: Ivan Vukićević

Pojam vlastele

Srpske srednjovekovne države su imale feudalno društveno uređenje, kao i većina drugih evropskih zemalja u tom periodu. Vladari su svojim vojskovođama i drugim ljudima od poverenja dodeljivali na upravu određene oblasti, a često i u trajno vlasništvo. U našem narodu su feudalci nazivani vlastelom ili plemstvom, bilo da se radilo o krupnim zemljoposednicima poput Mrnjavčevića koji su u jednom momentu kontrolisali gotovo polovinu srpskog carstva, ili porodicama koje su upravljale manjim župama. Svako ko je po ukazu vladara posedovao određeno područje nazivan je vlastelinom jer je imao apsolutnu vlast nad tim područjem i njegovim stanovnicima sve dokle god je bio u milosti vradarske kuće. Osnovna obaveza vlastele prema vladaru bila je učešće u ratovima i teritorijalnom širenju države, tako da su vlastelini ujedno bili i vojskovođe čime su sticali ugled u narodu.

Dukljanska i zetska vlastela

Većina srpskih vladarskih porodica iz srednjeg veka, kao što su Vojislavljevići, Vukanovići, Nemanjići, Hrebeljanovići, Balšići i Crnojevići, potiču sa prostora današnje Crne Gore.

Knez Vojislav, rodonačelnik Vojislavljevića, bio je sinovac dukljanskog kralja Jovana Vladimira. Nakon što je Konstantin Bodin, najpoznatiji vladar iz ove dinastije, osvojio Rašku, tamo na vlast postavlja župane braću Vukana i Marka koji su po nekim mišljenjima bili njegovi rođaci. Od starijeg Vukana će nastati raška dinastija Vukanovića iz koje će proisteći nekoliko velikih župana Raške. U jednom od međudinastičkih sukoba u Raškoj, župan Zavida beži u Duklju gde se rađa njegov sin Stefan Nemanja, potonji veliki župan Raške i rodonačelnik dinastije Nemanjić. Za Zavidu mnogi smatraju da je bio pripadnik dinastije Vukanović, a ukoliko bi to bilo tačno, postoji i mogućnost da su Vojislavljevići i Nemanjići isti rod. Ono što je sigurno jeste da sve tri spomenute dinastije potiču iz srednjovekovne Duklje.

Nakon smrti cara Dušana dolazi do slabljenja centralne vlasti i jačanja vlastele što je kasnije dovelo i do potpunog raspada srpskog carstva nakon smrti njegovog sina cara Uroša. Najmoćnije vlasteoske porodice kao što su Balšići, Brankovići, Vojinovići, Mrnjavčevići i Hrebeljanovići formiraju svoje samostalne države koje će često dolaziti u međusobne sukobe oko teritorija. Preci kneza Lazara Hrebljanovića, rodonačelnika Lazarevića, potiču iz Grblja. Njegov otac Pribac je od cara Dušana dobio na upravu Prilepac, dok je Lazar nakon višegodišnje službe dobio na upravu  oblast oko Kruševca koju će kasnije znatno proširiti. Balšići, koji su u istom periodu upravljali Zetom, tipičan su primer nekada sitne vlastele koja je od male oblasti oko Bara i Budve vremenom uspela da preuzme kontrolu nad čitavom Zetom, a posle i da se osamostali. Crnojevići su poslednja vladarska kuća iz srednjovekovne Zete. Najpre su bili župani i dugogodišnji saveznici Balšića, da bi nakon smrti poslednjeg Balšića i privremene vlasti Brankovića, preuzeli vlast nad Zetom. Njihov rodonačelnik je Đuraš Vrančić, vitez cara Dušana od koga potiču Đuraševići čija su grana Crnojevići. Za vreme njihove vlasti dolazi do postepenog gubitka teritorija, a oblast oko Cetinja na koju se Zeta svela dobija naziv Crna Gora. Poslednji otpor srpskog naroda je slomljen krajem XV veka kada Turci konačno osvajaju i Crnu Goru.

Predanja o poreklu od vlastele

U periodu nakon Kosovske bitke dolazi do postepenog nestanka srpske države, tako da pravoslavna crkva, kao jedina preostala institucija srpskog naroda, preuzima ulogu čuvara nacionalnog i kulturnog identiteta. Najpre je nastao kult kneza Lazara koji je proglašen za svetitelja i velikomučenika, pa čak i cara iako nikada nije imao tu titulu, a zatim i ostale srpske vlastele koja je učestvovala u bici. Za stvaranje brojnih predanja o vlasteli i kosovskim junacima najzaslužnija je pravoslavna crkva na čelu sa cetinjskim vladikama koji su imali veliki uticaj na narod u Crnoj Gori. To je dovelo i do pojave su brojna bratstva doseljena iz drugih srpskih oblasti tvrdila da potiču od pojedinih vlasteoskih porodica, ne bi li tako stekla ugled u novom okruženju. Iako su pojedina bratstva zaista proistekla od vlasteoskih porodica, u najvećem broju slučajeva se radilo o potpuno izmišljenim predanjima, međutim kako je vreme prolazilo sve je teže bilo napraviti razliku između tačnih i izmišljenih predanja. Tako Bogićevci u Donjoj Morači i Mrnjavčići u Kučima smatraju da su potomci Mrnjavčevića, Bratonožići da su od Brankovića, a Vasojevići da su od Nemanjića. Takođe, čitav niz bratstava koja potiču iz Stare Crne Gore prema predanjima vodi poreklo od Vojinovića i Orlovića. Do ovakvih predanja je dolazilo tako što bi se rodonačelnik u dopunjenoj verziji predanja proglasio za pretka nekog plemića, pri čemu se išlo toliko daleko da su izmišljani  i čitavi pasovi od poznatog rodonačelnika do izabranog plemića ne bi li se pokrio vremenski period između njih. Tako se u predanjima pominju brojni pripadnici vlasteoskih porodica o kojima ne postoje nikakvi tragovi u istoriji, a među njima se svakako ističe Gojko Mrnjavčević koji je prema predanjima i narodnim pesmama sin kralja Vukašina.

Zanimljivo je da nijedno bratstvo u Crnoj Gori nema predanje da je od Vojislavljevića ili Balšića, dok svega dva bratstva, Đuraševići na Luštici i Banjkani u Zatrijebaču, imaju predanje da su potomci Đuraša Vrančića, odnosno njegovog potomka Ivana Crnojevića. S druge strane, postoji čak preko deset razgranatih brastava koja imaju predanje da su od Orlovića, a postoje i bratstva koja imaju predanje da su od Obilića i Kosančića. Podatak da ima daleko više bratstava koja sebe vezuju za kosovske junake nego za vlastelu i vladare koji su vladali Dukljom, Zetom i Crnom Gorom najbolje pokazuje koliko je kosovski zavet duboko bio ukorenjen u tradiciji srpskog naroda u Crnoj Gori.

Postoje i pojedina bratstva koja sebe smatraju za ogranak većih bratstava koja imaju predanje o poreklu od vlastele. Tako Pješivci recimo imaju predanje da njihovi rodonačelnici Bogdan i Vitko potiču od Stevana Vasojevića koji se nalazi u rodoslovnom stablu Vasojevića, dok Dragoševići iz Grahova i Lakovići i Tomanovići u Malim Cucama smatraju da su ogranak Drekalovića, pa samim tim i Kastriota.

U sledećoj tabeli su prikazana bratstva na prostoru današnje Crne Gore početkom XX veka na osnovu njihovih ustaljenih predanja o poreklu od srednjovekovne vlastele.

 

Naziv Osnovne grane u Crnoj Gori Rodonačelnici Migracije Krsna slava po Julijanskom kalendaru
Bogostinovići
Boljevići Vulekovići, Plamenci knez Jovan / Ivan Bogostinović Blagaj -> Zeta -> Kruševice (Orahovo) -> Boljevići -> Krtoli Ivanjdan (24.6.)
Borojevići
Borojevići Borojevići, Vladisavljevići, Vušurovići, Dragosavljevići-Šabani vojvoda Ivan Borojev Stari Vlah -> Cetinje -> Velje Selo (Mrkojevići), Ljubotinj, [Tomići (Bjelice) -> Špiljari (Kotor)] Đurđevdan (23.4.), Petkovdan (14.10.) u Tomićima, Vračevdan (1.11.) u Špiljarima, ne slave u Veljem Selu
Vlastelinovići-Planjani
Šaranci Anđelići,

Vukovići, Kneževići, Raspopovići, Raičevići, Ćosovići, Džakovići

knez Mijajlo „Šarac“ Vlastelinović Plana (Bileća) -> Bjelopavlići -> Plana (Gornji Kolašin) -> Šaranci -> Potarje, Pljevlja Đurđevdan (23.4.)
Vlastelinovići-Ugnjani
Bojkovići, Zuberi i Šorovići Bojkovići, Zuberi, Šorovići nepoznato, Joveta Zuber, Nikolica Šorović Ugnji Mitrovdan (26.10.)
Vojinovići
Vojinići

-Žarići

Žarići Vojin Vojinović Gacko -> Čevo (Ozrinići) -> Bobulja (Bjelopavlići) Petkovdan (14.10.)
Vojinići

-Lješnjani

veliki broj bratstava Bogdan Vojinić Gacko -> Čevo (Ozrinići) -> Liješnje (Draževina) -> Rovca -> Donja Morača Aranđelovdan (8.11.)
Vojnovići / Vujo Vojinović Gacko -> Popovo Polje -> Herceg-Novi Jovanjdan (7.1.)
Vujovići Vujovići i od njih Lekići Vujo Vojinović Gacko -> Vučitrn -> Ljubotinj -> Dupilo Aranđelovdan (8.11.)
Punoševići Bogdanovići, Vodalovići, [Miloševići, Pajovići], Otaševići Punoš (unuk Bogdana Vojinovića) Gacko -> Banjani -> Njeguši -> Krivošije Mali Nikoljdan (9.5.) u Dugom Dolu, Nikoljdan (6.12.) u Kopitu i Krivošijama
Radulovići Radulovići i od njih Bojanići i Ozrinići Radul Vojinović Gacko -> Vučitrn -> Čarađe -> Donji Kraj -> Dubovik (Bajice), Krivošije, Milojevići (Pješivci), Oputne Rudine Jovanjdan (7.1.) u Duboviku i Krivošijama, Mala Gospojina (8.9.) u Milojevićima i Oputnim Rudinama
Vrančići-Đuraševići-Crnojevići
Banjkani (K) Ivanovići, Nikpreljevići Ivan Crnojević-Đuro-Nenada-Miloš Zeta -> Mletačka Republika -> Rijeka Crnojevića -> Banjkani (Zatrijebač) Nikoljdan (6.12.)
Đuraševići / Đuraš (unuk Đuraša Vrančića) Zeta -> Klinci (Luštica) Velika Gospojina (15.8.)
Gorevuci
Gorevuci Jablani, Sjekloće Ratko / Valac Gorevuk sa dva brata Klobuk -> Mali Zalaz (Njeguši) -> Dobrsko Selo Sv. Agatonik (22.8.)
Dukađinci-Bjelopavlići i Gašani (A)
Bjelopavlići Bubići, Mitrovići Leka Dukađinac-Bijeli Pavle Dukađin -> Bjelopavlići -> Vasojevići, Donji Kolašin, Krivošije, Kućišta (Ćeklići), Trpezi (Gornji Bihor) Petkovdan (14.10.), ne slave Kalići, Cikotići i Čokovići
    Đorojevići Babići. Stojkovići od Bubića …Bjelopavlići Petkovdan (14.10.)
    Raičevići i

    Šumanovići

Raičevići, Šumanovići Raič, ban Mlatišuma …Bjelopavlići Petkovdan (14.10.)
Gašani Paučinci (M) Leka Dukađinac-Gavrilo „Gašo“ Dukađin -> Paučina (Rožaje) ne slave
Dukađinci-Sotonići (A)
Sotonići Mirosaljići, Mitrovići, Nikolići, Rasalići Mihailo Dukađinac (sin dukađinskog bana) Dukađin -> Sotonići Aranđelovdan (8.11.)
Kastrioti
Drekalovići Vujoševići, Ilikovići, Mijovići, Čejovići Đurađ Kastriot Skenderbeg-Jovan-Drekale Epir -> Kastrati -> Kuči -> Vasojevići, Bihor, Rožaje, Uskoci Nikoljdan (6.12.), ne slave Kalači, Rastoderi i Ćemani
    Dragoševići,

    Lakovići i

    Tomanovići

[Bulajići, Vujačići, Vučevići, Dakovići],

[Lakovići, Tomanovići]

Dragoš / Dragaš / Dragoje, braća Lako i Sredan Medunjani …Kuči -> Čevo -> Riđani -> [Grahovo -> Nikšićke Rudine], Male Cuce Nikoljdan (6.12.)
    Durovići (M)

 

/ nepoznato …Kuči -> Goduša (Donji Bihor) ne slave
    Đalovići,  

    Rožajci i

    Čampari

Đalovići, [Bećiragići, Ganići, Kamberovići, Fetahovići] (M), Čampari nepoznato, [Alija, Ramo, Uso], nepoznato …Medun (Kuči) -> Đalovići (Korita) -> Rožaje Nikoljdan (6.12.); Čampari: Sv. Agatonik (22.8.); Rožajci: ne slave
Mugoše / rođak Đurađa Kastriota Skenderbega Epir -> Kastrati -> Kuči -> Lješkopolje Đurđic (3.11.)
Kosančići
Pribojevići Bogojevići, Vratnice, Lađići, Popovići četiri unuka Ivana Kosančića Toplica -> Jablan (Vučitrn) -> Staniselići (Lješanska nahija) Vračevdan (1.11.)
Mikovići
Mikovići Mikovići i od njih Androvići, Gregovići, Davidovići, Đalci i Medigovići protovestijar Radič Miković Bregalnička oblast -> Mikovići (Orahovo) -> Paštrovići Ilindan (20.7.)
Mladenovići-Brankovići
Bijedići / nepoznato Korjenići -> Podgora Aranđelovdan (8.11.)
Bratonožići Baljevići, Čađenovići, Seoštičani, Progonovići Mladen-Branko Mladenović-Vuk Branković-Đurađ-Grgur-Stevan/Lazar-Brato Korjenići -> Drenica -> Bratonožići -> Bukovica (Rožaje), Vasojevići, Dolovi (Grahovo), Donja Morača, Zagarač, Krnjice Nikoljdan (6.12.), Jesenji Jovanjdan (23.9.) u Klopotu
Cvijovići / Janko Cvijović (potomak Vuka Brankovića) Korjenići -> Drenica -> Pljevlja Mratindan (11.11.)
Mrnjavčevići
Bogićevci Vujisići, Lakićevići, [Popovići, Radovići], Medenice, Rakočevići Mrnjan-Gojko Mrnjavčević -Jovan-Bogić Livno -> Blagaj -> Skadar -> Hotski Hum -> Donja Morača -> Gornja Morača, Gornji Kolašin, Pljevlja Aranđelovdan (8.11.)
Gojkovići / Gojko Mrnjavčević Skadar -> Mokrine (Boka Kotorska) Đurđevdan (23.4.)
Mrnjavčići [Berovjani, Perići], Dučići, Đurđevići, Živkovići, Kostrovići, Krivodoljani, Kućani, Nikezići Mrnjan-Gojko Mrnjavčević-Nenada Skadar -> Brštan (Cijevna) -> Kuči -> Gusinje, Donja Morača, Donji Bihor, Zeta, Mrkojevići, Plav, Rožaje Mitrovdan (26.10.); Kostrovići i Nikezići: Nikoljdan (6.12.); Berovjani i Perići: Jesenji Jovanjdan (23.9.); Klikovci: Đurđic (3.11.); ne slave u Donjem Bihoru, Zeti, Mrkojevićima, Gusinju i Plavu
    Vujačići Vujačići i od njih Bojanići, Janjevići i Šćepćevići Vujo …Kuči -> Hoti -> Crnci (Piperi) -> Zeta, [Optočići (Podgor) -> Lješanska nahija] Nikoljdan (6.12.)
    Čabarkape / braća Bjele, Radivoje i Radoje Čabarkapa … Kuči -> Mojkovac -> Potarje -> Šaranci Mitrovdan (26.10.)
Nemanjići
Vasojevići Mijomanovići, Novakovići, Rajevići Zavida-Stefan Nemanja-Vukan Nemanjić-Kostadin-Vasoje-Stefan / Stevan Vasojević-Kostadin-Vaso Duklja -> Raška -> Hercegovina -> Vasojevići -> [Dupilo -> Gluhi Do], [Banjani -> Drobnjak], Morakovo (Nikšićka Župa), Pelinovo (Grbalj), Bjelojeviće (Polja) Aranđelovdan (8.11.)
    Zečevići

    -Klenčani

/ nepoznato …Vasojevići -> Klenak (Banjani) Jovanjdan (7.1.)
    Petijevići / Milenko Karadžić … Vasojevići -> Banjani -> Drobnjak -> Petijevići (Kruševice) Jesenji Jovanjdan (24.6.)
    Pješivci Vitkovići, Potolići Stevan Vasojević Banjska -> Grude -> Pješivci -> Njeguši, Jezera Jesenji Jovanjdan (24.6.), Đurđevdan (23.4.) u Majstorima, Jovanjdan (7.1.) u Jezerima
        Perovići i

        Strikovići

Perovići, Strikovići Vučić … Pješivci Jesenji Jovanjdan (24.6.)
Obilići
Koprivice / Miloš Obilić Ključ (Gacko) -> Koprivice (Banjani) -> Vranovina (Potarje) Nikoljdan (6.12.)
Orlovići
Bajkovići Krivokapići, Preobrežani Bajko Čarađe (Golija) -> Banjani -> Velje Cuce Jovanjdan (7.1.)
Bandići Barovići, Vukadinovići, Vukotići, Sekulići Radonja Čarađe (Golija) -> Banjani -> Cuce -> Bajice -> Bandići Mala Gospojina (8.9.)
    Đuričići / Vuko Bandić … Bandići -> Bašino Selo -> Cuce Nikoljdan (6.12.)
Bjelice Milići, Predišani Belo / Bjelo / Bjelan Čarađe (Golija) -> Banjani -> Cuce -> Bjelice -> Golija, Duga (Gornje Polje), Oputne Rudine, Ceklin Jovanjdan (7.1.)
    Bekteševići

    i 

    Lončarevići

Bekteševići (M), Lončarevići dva brata Milića Bjelice -> Banjkani (Zatrijebač) -> Gusinje -> Andrijevica Mratindan (11.11.); Bekteševići ne slave
    Dubljevići Dubljevići i od njih Popovići od Milića Bjelice -> Dubljevići (Nevesinje)  -> Dubljevići (Piva) -> Tepca (Jezera) Đurđic (3.11.)
Grabljani i Gradinjani Grabljani, Gradinjani Miždrag Čarađe (Golija) -> Banjani -> Cuce Jovanjdan (7.1.)
Đuričkovići Đuričkovići i od njih Nedovići Đuričko Đurašinov Čarađe (Golija) -> Banjani -> Cuce -> Đuričkovići (Zagarač) -> Donji Bihor Mala Gospojina (8.9.), Aranđelovdan (8.11.) u Donjem Bihoru
Lipljani i Prosedoljci Lipljani, Prosedoljci Popovići, [Markovići, Tomaševići] Čarađe (Golija) -> Banjani -> Donji Kraj -> Cuce Jovanjdan (7.1.)
Lipovci Ivanovići, Ilići Zmijica Čarađe (Golija) -> Banjani -> Velje Cuce Jovanjdan (7.1.)
Nenojevići Vuksanovići, Martinovići Nenoje Čarađe (Golija) -> Banjani -> Cuce -> Bajice -> Lješkopolje Jovanjdan (7.1.)
    Borilovići / Borilo Martinović …Bajice -> Lapčići (Maini) Jovanjdan (7.1.)
    Zogovići i

    Krdžići

Zogovići,

Krdžići

dva brata Martinovića …Bajice -> Šekular -> Mašnica (Vasojevići) Jovanjdan (7.1.)
     Ljuhari Đolovići (K), Muhovići (M), Perkovići (K), Šabovići (M) braća Đuro i Krsto Martinović …Bajice -> Fundina (Kuči) -> Plav -> Brestovik (Donji Bihor) Nikoljdan (6.12.); Muhovići i Šabovići ne slave
Samardžići / Savo Čarađe (Golija) -> Banjani -> Cuce -> Bajice -> Krivošije Jovanjdan (7.1.)
Tepavčevići / Tepo Golija Jovanjdan (7.1.)
Ćetkovići / Ćetko Čarađe (Golija) -> Banjani -> Cuce -> Orahovac > Bratešići (Grbalj) Jovanjdan (7.1.), Jesenji Jovanjdan (24.6.) u Bratešićima
Predojevići
Radmilovići / braća Vojko i Sava Radmilović Prijevor (Bileća) -> Baljci -> Žlijebi (Herceg-Novi) Nikoljdan (6.12.)
Strahinjići
Starčevići Starčevići i od njih Boškovići, Jelovci, Kneževići, Lučići, Milićevići, Popadići, Ćirkovići i Džuveri Strahinjić Ban Banjska (Kosovo) -> Pljevlja -> Potarje Lazareva Subota (8 dana pre Vaskrsa)
Hrebeljanovići-Lazarevići
Šobajići Vukovići, Kadovići, Perovići Pribac Hrebeljanović-knez Lazar-Stefan Lazarević-Sibinjanin Janko-Lale Grbalj -> Prilepac -> Kruševac -> Beograd -> Hunedoara -> Šobajići (Bjelopavlići) Petkovdan (14.10.)
Napomene:

(A) – rodovi koji su po predanjima albanskog porekla

(K) – većinski katolički rodovi i bratstva

(M) – većinski muslimanski rodovi i bratstva

Za rodove čija bratstva praznuju više krsnih slava podvučena je najstarija krsna slava.

Pored navedenih bratstava koja imaju ustaljena predanja o poreklu od vlastele, postoji i manji broj bratstava koja su prema jednom od više predanja plemićkog porekla. Tako Tomaševići, koji su grana Mulina u Banjanima, imaju i predanje da su od bosanskog kralja Stefana Tomaševića iako kod Mulina preovlađuje predanje o poreklu iz Banjske.

Vredno je pomena da vladarska kuća Petrović-Njegoš, kao ni ceo rod Raičevića i Herakovića kome ovo bratstvo pripada, nema predanje o poreklu od srednjovekovne vlastele iako bi se od njih to najviše moglo očekivati jer su vladarske kuće oduvek želele da svoju vladavinu predstave kao legitimnu kroz kontinuitet sa nekadašnjim vladarskim porodicama. Za njihove rodonačelnike, braću Heraka i Raiča, u predanju se jedino kaže da su došli iz sela Muževice pod planinom Njegoš iz Banjana.

Vlastela u Crnoj Gori 1914. godine prema ustaljenim narodnim predanjima

Vlastela u Crnoj Gori 1914. godine prema ustaljenim narodnim predanjima

Dostupni istorijski izvori potvrđuju predanja Borojevića, Gorevuka i Mikovića, a u određenoj meri i predanje Vojnovića. Međutim, bitno je spomenuti da prva tri roda potiču od sitne vlastele, dok se jedino za Vojnoviće iz Herceg-Novog može reći da najverovatnije potiču od vlastele koja je imala bitniju ulogu u srpskoj istoriji, konkretno od Vojinovića. S druge strane, predanja svih ostalih navedenih bratstava ne mogu se potkrepiti istorijskim dokumentima, a određeni broj tih predanja već je pobijen dosadašnjim rezultatima DNK testiranja. Više reči o tome biće u tekstu o genetski profilisanim rodovima u Crnoj Gori.

 

Korišćena literatura:

Andrija Jovićević, Zeta i Lješkopolje, Beograd 1926.

Andrija Jovićević, Plavsko-Gusinjska oblast, Polimlje, Velika i Šekular, Beograd 1921.

Andrija Jovićević, Riječka Nahija, Beograd 1910.

Andrija Jovićević, Crnogorsko Primorje i Krajina, Beograd 1922.

Andrija Luburić, Drobnjaci, Beograd 1930.

Blažo Knežević, Vlastelinovići, Podgorica 2006.

Bogdan Lalević i Ivan Protić, Vasojevići u turskoj granici, Beograd 1905.

Bogdan Lalević i Ivan Protić, Vasojevići u crnogorskoj granici, Beograd 1903.

Vojin S. Murišić, Kruševice (Svrčuge – Petijevići – Bijelići), Beograd 2000.

Vukašin Vučkov Šoškić, Šoškići iz Polimlja, Beograd 1995.

Vukota Miljanić, Akim Miljanić, Prezimena u Crnoj Gori, Beograd 2007.

Vule Knežević, Pleme Šaranci, Beograd 1961.

Zvonimir M. Mijušković, Pleme Pješivci – krajina Stare Crne Gore, Beograd 1984.

Jovan Vukomanović, Paštrovići, Cetinje 1960.

Jovan Vukomanović, Crmnica, Beograd 1988.

Jovan Erdeljanović, Bratonožići – pleme u crnogorskim Brdima, Beograd 1909.

Jovan Erdeljanović, Piperi, Beograd 1917.

Jovan Erdeljanović, Kuči, Beograd 1907.

Jovan Erdeljanović, Stara Crna Gora, Beograd 1926.

Jovan F. Ivanišević, Podlovćensko Cetinje, Cetinje, 1892.

Jovan F. Ivanišević, Putopis kroz Male Cuce, Cetinje, Javor 1891.

Marko Miljanov, Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi, Beograd 1904.

Miladin Kontić, Pleme Pješivci sa istorijom bratstva Kontić, Beograd 1977.

Milan – Mišo Brajović, Pleme Bjelopavlići, Podgorica 2000.

Milan Peković, Nikšićka Župa, Beograd 1974.

Mileta Vojinović, Pljevaljski kraj – prošlost i poreklo stanovništva, Pljevlja 1997.

Milisav Lutovac, Bihor i Korita, Beograd 1967.

Milisav Lutovac, Rožaje i Štavica, Beograd 1960.

Milorad Joknić, Stanovništvo u pljevaljskom kraju, Pljevlja 2006.

Mirko Barjaktarović, Rovca, Titograd, 1984.

Mirko Vukićević, Vukićevići iz Trešnjeva i njihovi korijeni, Andrijevica 2015.

Nebojša Drašković, Čevsko Zaljuće i Donji Kraj – sela u plemenu Ozrinići, Beograd 1999.

Pavle Radusinović, Naselja Stare Crne Gore, Beograd 1985.

Petar Pejović, Ozrinići – pleme Stare Crne Gore, Beograd 2004.

Petar Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, Beograd 1923.

Petar Šobajić, Korjenići, Cetinje 1964.

Radoslav J. V. Vešović, Pleme Vasojevići, Sarajevo 1935.

Radojko Koprivica, Bratstvo Koprivice – porijeklo, sveštenici, Nikšić 2016.

Rajko Raosavljević, Morača, Rovca, Kolašin, Beograd 1989.

Sava Nakićenović, Boka, Beograd 1913.

Svetozar Tomić, Banjani, Beograd 1949.

Svetozar Tomić, Drobnjak, Beograd 1902.

Svetozar Tomić, Piva i Pivljani, Beograd 1949.

Stevan Popović, Rovca i Rovčani u itoriji i tradiciji, Nikšić 1997.

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić, Drobnjak – porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, II izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd 1997.

Tomo P. Oraovac, Arbanaško pitanje i srpsko pravo, Beograd 1913.

Čedomir S. Bulajić, Rodoslov bratstva Bulajić, Beograd 1987.

Fadil M. Kardović, Porijeklo bratstva Kardovića, Novi Pazar 2010.

Share




Facebook komentari:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

15 − 5 =