Vlastela u Crnoj Gori prema narodnim predanjima

PIŠE: Ivan Vukićević

Pojam vlastele

Srpske srednjovekovne države su imale feudalno društveno uređenje, kao i većina drugih evropskih zemalja u tom periodu. Vladari su svojim vojskovođama i drugim ljudima od poverenja dodeljivali na upravu određene oblasti, a često i u trajno vlasništvo. U našem narodu su feudalci nazivani vlastelom ili plemstvom, bilo da se radilo o krupnim zemljoposednicima poput Mrnjavčevića koji su u jednom momentu kontrolisali gotovo polovinu srpskog carstva, ili porodicama koje su upravljale manjim župama. Svako ko je po ukazu vladara posedovao određeno područje nazivan je vlastelinom jer je imao apsolutnu vlast nad tim područjem i njegovim stanovnicima sve dokle god je bio u milosti vradarske kuće. Osnovna obaveza vlastele prema vladaru bila je učešće u ratovima i teritorijalnom širenju države, tako da su vlastelini ujedno bili i vojskovođe čime su sticali ugled u narodu.

Dukljanska i zetska vlastela

Većina srpskih vladarskih porodica iz srednjeg veka, kao što su Vojislavljevići, Vukanovići, Nemanjići, Hrebeljanovići, Balšići i Crnojevići, potiču sa prostora današnje Crne Gore.

Knez Vojislav, rodonačelnik Vojislavljevića, bio je sinovac dukljanskog kralja Jovana Vladimira. Nakon što je Konstantin Bodin, najpoznatiji vladar iz ove dinastije, osvojio Rašku, tamo na vlast postavlja župane braću Vukana i Marka koji su po nekim mišljenjima bili njegovi rođaci. Od starijeg Vukana će nastati raška dinastija Vukanovića iz koje će proisteći nekoliko velikih župana Raške. U jednom od međudinastičkih sukoba u Raškoj, župan Zavida beži u Duklju gde se rađa njegov sin Stefan Nemanja, potonji veliki župan Raške i rodonačelnik dinastije Nemanjić. Za Zavidu mnogi smatraju da je bio pripadnik dinastije Vukanović, a ukoliko bi to bilo tačno, postoji i mogućnost da su Vojislavljevići i Nemanjići isti rod. Ono što je sigurno jeste da sve tri spomenute dinastije potiču iz srednjovekovne Duklje.

Nakon smrti cara Dušana dolazi do slabljenja centralne vlasti i jačanja vlastele što je kasnije dovelo i do potpunog raspada srpskog carstva nakon smrti njegovog sina cara Uroša. Najmoćnije vlasteoske porodice kao što su Balšići, Brankovići, Vojinovići, Mrnjavčevići i Hrebeljanovići formiraju svoje samostalne države koje će često dolaziti u međusobne sukobe oko teritorija. Preci kneza Lazara Hrebljanovića, rodonačelnika Lazarevića, potiču iz Grblja. Njegov otac Pribac je od cara Dušana dobio na upravu Prilepac, dok je Lazar nakon višegodišnje službe dobio na upravu  oblast oko Kruševca koju će kasnije znatno proširiti. Balšići, koji su u istom periodu upravljali Zetom, tipičan su primer nekada sitne vlastele koja je od male oblasti oko Bara i Budve vremenom uspela da preuzme kontrolu nad čitavom Zetom, a posle i da se osamostali. Crnojevići su poslednja vladarska kuća iz srednjovekovne Zete. Najpre su bili župani i dugogodišnji saveznici Balšića, da bi nakon smrti poslednjeg Balšića i privremene vlasti Brankovića, preuzeli vlast nad Zetom. Njihov rodonačelnik je Đuraš Vrančić, vitez cara Dušana od koga potiču Đuraševići čija su grana Crnojevići. Za vreme njihove vlasti dolazi do postepenog gubitka teritorija, a oblast oko Cetinja na koju se Zeta svela dobija naziv Crna Gora. Poslednji otpor srpskog naroda je slomljen krajem XV veka kada Turci konačno osvajaju i Crnu Goru.

Predanja o poreklu od vlastele

U periodu nakon Kosovske bitke dolazi do postepenog nestanka srpske države, tako da pravoslavna crkva, kao jedina preostala institucija srpskog naroda, preuzima ulogu čuvara nacionalnog i kulturnog identiteta. Najpre je nastao kult kneza Lazara koji je proglašen za svetitelja i velikomučenika, pa čak i cara iako nikada nije imao tu titulu, a zatim i ostale srpske vlastele koja je učestvovala u bici. Za stvaranje brojnih predanja o vlasteli i kosovskim junacima najzaslužnija je pravoslavna crkva na čelu sa cetinjskim vladikama koji su imali veliki uticaj na narod u Crnoj Gori. To je dovelo i do pojave su brojna bratstva doseljena iz drugih srpskih oblasti tvrdila da potiču od pojedinih vlasteoskih porodica, ne bi li tako stekla ugled u novom okruženju. Iako su pojedina bratstva zaista proistekla od vlasteoskih porodica, u najvećem broju slučajeva se radilo o potpuno izmišljenim predanjima, međutim kako je vreme prolazilo sve je teže bilo napraviti razliku između tačnih i izmišljenih predanja. Tako Bogićevci u Donjoj Morači i Mrnjavčići u Kučima smatraju da su potomci Mrnjavčevića, Bratonožići da su od Brankovića, a Vasojevići da su od Nemanjića. Takođe, čitav niz bratstava koja potiču iz Stare Crne Gore prema predanjima vodi poreklo od Vojinovića i Orlovića. Do ovakvih predanja je dolazilo tako što bi se rodonačelnik u dopunjenoj verziji predanja proglasio za pretka nekog plemića, pri čemu se išlo toliko daleko da su izmišljani  i čitavi pasovi od poznatog rodonačelnika do izabranog plemića ne bi li se pokrio vremenski period između njih. Tako se u predanjima pominju brojni pripadnici vlasteoskih porodica o kojima ne postoje nikakvi tragovi u istoriji, a među njima se svakako ističe Gojko Mrnjavčević koji je prema predanjima i narodnim pesmama sin kralja Vukašina.

Zanimljivo je da nijedno bratstvo u Crnoj Gori nema predanje da je poreklom od Vojislavljevića ili Balšića, dok svega tri bratstva imaju predanje da potiču od dinastije Đurašević-Crnojević. S druge strane, postoji čak preko deset razgranatih brastava koja imaju predanje da su od Orlovića, a postoje i bratstva koja imaju predanje da su od Obilića i Kosančića. Podatak da ima daleko više bratstava koja sebe vezuju za kosovske junake nego za vlastelu i vladare koji su vladali Dukljom, Zetom i Crnom Gorom najbolje pokazuje koliko je Kosovski zavet duboko bio ukorenjen u tradiciji srpskog naroda u Crnoj Gori.

Postoje i pojedina bratstva koja sebe smatraju za ogranak većih bratstava koja imaju predanje o poreklu od vlastele. Tako Pješivci recimo imaju predanje da njihovi rodonačelnici Bogdan i Vitko potiču od Stevana Vasojevića koji se nalazi u rodoslovnom stablu Vasojevića, dok Dragoševići iz Grahova i Lakovići i Tomanovići u Malim Cucama smatraju da su ogranak Drekalovića, pa samim tim i Kastriota.

U sledećoj tabeli su prikazana bratstva na prostoru današnje Crne Gore početkom XX veka na osnovu njihovih ustaljenih predanja o poreklu od srednjovekovne vlastele.

 

Naziv Osnovne grane u Crnoj Gori Rodonačelnici Migracije Krsna slava po Julijanskom kalendaru
Begovići  i Jaćimovići
Begovići i Jaćimovići (M) Begovići, Jaćimovići Jovan beg i Ivan beg Rasovo (Srednje Polimlje) -> Kostenica (Bistrica) Stevanjdan (27.12.), Begovići ne slave
Bogostinovići
Boljevići Vulekovići, Plamenci knez Jovan / Ivan Bogostinović Blagaj -> Zeta -> Kruševice (Orahovo) -> Boljevići -> Krtoli Ivanjdan (24.6.)
Borojevići
Borojevići Borojevići, Vladisavljevići, Vušurovići, Dragosavljevići-Šabani vojvoda Ivan Borojev Stari Vlah -> Donji Kraj (Cetinje) -> Velje Selo (Mrkojevići), Ljubotinj, [Tomići (Bjelice) -> Špiljari (Kotor)] Đurđevdan (23.4.), Petkovdan (14.10.) u Tomićima, Vračevdan (1.11.) u Špiljarima, ne slave u Veljem Selu
Vlastelinovići-Planjani
Šaranci Anđelići, Vukovići, Kneževići, Raspopovići, Raičevići, Ćosovići, Džakovići knez Mijajlo „Šarac“ Vlastelinović Plana (Bileća) -> Bjelopavlići -> Plana (Gornji Kolašin) -> Šaranci -> Premćani (Zatarje) -> Pljevaljska oblast Đurđevdan (23.4.)
Vlastelinovići-Ugnjani
Bojkovići, Zuberi i Šorovići Lagatori, Zuberi, [Belade, Kape] nepoznato, Joveta Zuber, Nikolica Šorović Ugnji Mitrovdan (26.10.)
Vojinovići
Vojinići

-Žarići

Žarići Vojin Vojinović Gacko -> Čevo (Ozrinići) -> Bobulja (Bjelopavlići) Petkovdan (14.10.)
Vojinići

-Lješnjani

veliki broj bratstava Bogdan Vojinić (potomak Vojina Vojinovića) Gacko -> Čevo (Ozrinići) -> Liješnje (Draževina) -> Rovca -> Donja Morača Ćirilovdan (14.2.) u Donjoj Morači, Aranđelovdan (8.11.) u Rovcima
Vojinovići-Trepčani Vojinovići nepoznato Gacko -> Vučitrn -> Trepča (Vasojevići) -> Bihor, Srednje Polimlje Sv. Jevstatije (20.9.)
Vojnovići Vojnovići Vujo Vojinović Gacko -> Popovo Polje -> Herceg-Novi Jovanjdan (7.1.)
Vujovići-Ljubotinjani Vujovići i od njih Lalići i Lekići Brajan Vojinović-Vujo-Novak-Marko-vojvoda Rajič Gacko -> Vučitrn -> Morača -> Bratonožići -> Ljubotinj -> Dupilo Aranđelovdan (8.11.)
Punoševići Bogdanovići, Vodalovići, [Miloševići, Pajovići], Otaševići Punoš (unuk Bogdana Vojinovića) Gacko -> Banjani -> Njeguši -> Krivošije Mali Nikoljdan (9.5.) u Dugom Dolu, Nikoljdan (6.12.) u Kopitu i Krivošijama
Radulovići Radulovići i od njih Bojanići i Ozrinići Radul Vojinović Gacko -> Vučitrn -> Čarađe -> Donji Kraj (Ozrinići) -> Dubovik (Bajice), Krivošije, Milojevići (Pješivci), Crkvice (Oputne Rudine) Jovanjdan (7.1.), Mala Gospojina (8.9.) u Milojevićima i Crkvicama
Vrančići-Đuraševići-Crnojevići
Banjkani (AS) (K) Ivanovići, Nikpreljevići Ivan Crnojević-Đuro-Nenada-Miloš Zeta -> Mletačka Republika -> Rijeka Crnojevića -> Banjkani (Zatrijebač) Nikoljdan (6.12.)
Đuraševići Đuraševići Đuraš (unuk Đuraša Vrančića) Zeta -> Klinci (Luštica) Velika Gospojina (15.8.)
Crnovići Crnovići Đurađ Crnojević Građani Ivanjdan (24.6.)
Gorevuci
Gorevuci Jablani, Sjekloće Ratko / Valac Gorevuk sa dva brata Klobuk -> Mali Zalaz (Njeguši) -> Dobrsko Selo Sv. Agatonik (22.8.)
Grbljanovići
Nikšići Župljani, Gojakovići, Trebješani ban Vladimir „Ilijan“ Grbljanović-Nikša Gošići (Krtoli) -> Nikšićka Župa -> [Nikšićka oblast -> [Ljevišta (Gornja Morača) -> Uskoci], Oputne Rudine, Orasi (Lješanska nahija), Piva ], [Rovca -> [Bihor -> Korita, Rožajska oblast], Vasojevići, Kolašin, Kuči], Zatarje Lučindan (18.10.)
    Ćude Srzentići i od njih Zlotvori i Račevići nepoznato … Nikšićka Župa -> Brda (Paštrovići) -> Smokovci (Ljubotinj) Nikoljdan (6.12.), Srđevdan (7.10.) u Smokovcima
Dukađinci-Bjelopavlići i Gašani
Bjelopavlići (SA) Bubići, Dmitrovići Leka Dukađinac-Bijeli Pavle Peć (Dukađin tj. Metohija) -> [Paštrovići, Hoti] -> Bjelopavlići -> Vasojevići, Donji Kolašin, Krivošije, Kućišta (Ćeklići), Trpezi (Bihor) Petkovdan (14.10.), ne slave Kalići, Cikotići i Čokovići
    Vodovari,

    Vujičići,

    Vukalovići,

    Vučurovići

    i Ilići

Vodovari, Vujičići, Vukalovići, Vučurovići, Ilići od Bubića (prema predanju Ilića) …Šobajići (Bjelopavlići) -> Dobra Gora (Cuce) -> Krivošije -> Dolovi (Grahovo) Petkovdan (14.10.)
    Đorojevići Babići, Stojkovići od Bubića Bjelopavlići Petkovdan (14.10.)
    Raičevići i

    Šumanovići

Raičevići, Šumanovići Raič, ban Mlatišuma …Vražegrmci (Bjelopavlići) Petkovdan (14.10.)
Gašani (A) Paučinci (M) Leka Dukađinac-Gavrilo „Gašo“ Peć (Dukađin tj. Metohija) -> Paštrovići -> Gaš -> Paučina (Rožajska oblast) ne slave
Dukađinci-Sotonići
Sotonići Mirosaljići, Mitrovići, Nikolići, Rasalići Mihailo Dukađinac (sin dukađinskog bana) Dukađin -> Sotonići Aranđelovdan (8.11.)
Kastrioti
Drekalovići Vujoševići, Ilikovići, Mijovići, Čejovići Đurađ Kastriot Skenderbeg-Jovan-Drekale Epir -> Kastrati -> Kuči -> Vasojevići, Bihor, [Male Cuce -> Bogetići (Pješivci), Goslić (Golija)], Rožajska oblast, Uskoci Nikoljdan (6.12.), ne slave Kalači, Omerbožovići, Rastoderi i Ćemani
    Dragoševići

 

Bulajići, Vujačići, Vujovići, Vučevići, Delibašići Dragoš / Dragaš / Dragoje …Kuči -> Čevo -> Riđani -> Grahovo -> Nikšićke Rudine, Oputne Rudine Nikoljdan (6.12.)
    Durovići (M)

 

Durovići nepoznato …Kuči -> Goduša (Bihor) ne slave
    Đalovići

    i Čampari

Đalovići, , Čampari nepoznato …Medun (Kuči) -> Đalovići (Korita) Nikoljdan (6.12.); Čampari: Sv. Agatonik (22.8.)
    Rakonjci Rakonjci od Popovića …Medun (Kuči) -> Rakonje (Srednje Polimlje) -> Unevine (Srednje Polimlje) Nikoljdan (6.12.)
    Rožajci (M) [Bećiragići, Ganići, Kamberovići, Fetahovići] Alija, Ramo, Uso …Medun (Kuči) -> Rožajska oblast ne slave
    Hrastoderi (M) Rastoderi i od njih Nurkovići od Petrovića iz Kosora Kosor (Kuči) -> Dupilo -> Bihor -> Seošnica (Rožajska oblast) ne slave
Mugoše Mugoše rođak Đurađa Kastriota Skenderbega Epir -> Kastrati -> Kuči -> Lješkopolje Đurđic (3.11.)
Kosančići
Pribojevići Bogojevići, Vratnice, Lađići, Popovići četiri unuka Ivana Kosančića Toplica -> Jablan (Vučitrn) -> Staniselići (Lješanska nahija) Vračevdan (1.11.)
Jerinići
Ugrenovići Đapići ban Ugren Jerinić Nikšićka oblast -> Gornje Polje Aćimovdan (9.9.)
Mikovići
Mikovići Mikovići i od njih Androvići, Gregovići, Davidovići, Đalci i Medigovići protovestijar Radič Miković Bregalnička oblast -> Mikovići (Orahovo) -> Paštrovići Ilindan (20.7.)
Mladenovići-Brankovići
Bijedići Bijedići nepoznato Korjenići -> Bijedići (Pljevaljska oblast) Aranđelovdan (8.11.)
Bratonožići Baljevići, Progonovići, Seoštičani, Čađenovići vojvoda Mladen-Branko Mladenović-Vuk Branković-Đurađ-Grgur-Stevan/Lazar-Brato Korjenići -> Drenica -> Bratonožići -> Bukovica (Rožajska oblast), Vasojevići, Donja Morača, Zagarač, Krnjice, [Bjeloševina (Nikšićka Župa), [Gornja Sela -> Srednje Polimlje, Johovica (Bihor)]] Nikoljdan (6.12.), Jesenji Jovanjdan (23.9.) u Klopotu, ne slave u Bihoru
Cvijovići Cvijovići Janko Cvijović (potomak Vuka Brankovića) Korjenići -> Drenica -> Pljevaljska oblast Mratindan (11.11.)
Mrkšići
Žarkovići Žarkovići Mrkša Mrkšić-Žarko Mrkšić Kosjerić -> Nedajno (Piva) Jovanjdan (7.1.)
Mrnjavčevići
Bogićevci Vujisići, Lakićevići, [Popovići, Radovići], Medenice, Rakočevići Mrnjan-Gojko Mrnjavčević -Jovan-Bogić Livno -> Blagaj -> Skadar -> Hotski Hum (Hoti) -> Donja Morača -> Gornja Morača, Gornji Kolašin, Pljevljska oblast Aranđelovdan (8.11.)
Gojkovići Gojkovići Gojko Mrnjavčević Skadar -> Mokrine (Hercegnovska oblast) Đurđevdan (23.4.)
Mrnjavčići [Berovjani, Perići], Đurđevići, [Živkovići, Krivodoljani, Kućani, Ledinjani, Ciknići], Kostrovići, Nikezići Mrnjan-Gojko Mrnjavčević-[Gavrilo, Marko] / Nenada Mrnjak (Bjelopavlići) -> Skadar -> Brštan / Bardanji (Klimenti) -> Kuči -> Bašča (Rožajska oblast), Bihor, [Gornji Kolašin -> Donji Kolašin], Gusinjska oblast, Donja Morača, Zeta,  Mrkojevići, Nikšićka oblast, Plavska oblast Mitrovdan (26.10.); Kostrovići, Nikezići i Ciknići: Nikoljdan (6.12.); Berovjani i Perići: Jesenji Jovanjdan (23.9.); Klikovci: Đurđic (3.11.); ne slave u Bihoru, Zeti, Mrkojevićima, Gusinju i Plavu
    Vujačići Vujačići i od njih Bojanići, Janjevići i Šćepćevići Vujo …Kuči -> Hoti -> Crnci (Piperi) -> Zeta -> Optočići (Podgor) -> Lješanska nahija Nikoljdan (6.12.)
    Čabarkape Čabarkape braća Bjele, Radivoje i Radoje Čabarkapa … Kuči -> Mojkovac (Donji Kolašin) -> Zatarje -> Šaranci Mitrovdan (26.10.)
Nemanjići
Vasojevići Mijomanovići, Novakovići, Rajevići Zavida-Stefan Nemanja-Vukan Nemanjić-Kostadin-Vasoje-Stefan / Stevan Vasojević-Kostadin-Vaso Duklja -> Raška -> Hercegovina -> Vasojevići -> [Dupilo -> Gluhi Do], [Banjani -> Drobnjak], Morakovo (Nikšićka Župa), Pelinovo (Grbalj), Bjelojeviće (Polja) Aranđelovdan (8.11.)
    Zečevići

    -Klenčani

Zečevići nepoznato …Vasojevići -> Klenak (Banjani) Jovanjdan (7.1.)
    Petijevići Petijevići Milenko Karadžić … Vasojevići -> Banjani -> Drobnjak -> Petijevići (Kruševice) Jesenji Jovanjdan (24.6.)
    Pješivci Vitkovići, Potolići Stevan Vasojević Banjska -> Grude -> Pješivci -> Njeguši, Pitomine (Jezera) Jesenji Jovanjdan (24.6.), Đurđevdan (23.4.) u Majstorima, Jovanjdan (7.1.) u Jezerima
        Vučićevići Perovići, Strikovići Vučić …Stubica (Pješivci) -> Boronjina (Bjelopavlići) Jesenji Jovanjdan (24.6.)
Obilići
Koprivice Koprivice Miloš Obilić Ključ (Gacko) -> Koprivice (Banjani) -> Vranovina (Zatarje) Nikoljdan (6.12.)
Orlovići
Bajkovići Krivokapići, Preobrežani Pavle Orlović-…-Bajko Čarađe (Golija) -> Prigredina (Banjani) -> Velje Cuce -> Orahovac Jovanjdan (7.1.)
Bandići Barovići, Vukadinovići, Vukotići, Sekulići Pavle Orlović-…-Radonja Čarađe (Golija) -> Prigredina (Banjani) -> Ržani Do (Velje Cuce) -> Bajice -> Bandići Mala Gospojina (8.9.)
    Đuričići Đuričići Vuko Bandić …Bandići -> Bašino Selo -> Male Cuce Nikoljdan (6.12.)
Bjelice Milići, Predišani Pavle Orlović-…-Belo/Bjelo/Bjelan Čarađe (Golija) -> Prigredina (Banjani) -> Ržani Do (Velje Cuce) -> Bjelice -> Golija, Duga (Gornje Polje), Oputne Rudine, Ceklin Jovanjdan (7.1.)
    Bekteševići

    i 

    Lončarevići

Bekteševići (M), Lončarevići dva brata Milića (prema predanju Lončarevića) …Bjelice -> Banjkani (Zatrijebač) -> Gusinjska oblast -> Andrijevica (Vasojevići), Laholo (Bihor) Mratindan (11.11.); Bekteševići ne slave
    Dubljevići Dubljevići i od njih Popovići od Milića …Bjelice -> Dubljevići (Nevesinje)  -> Dubljevići (Piva) -> Tepca (Jezera) Đurđic (3.11.)
Grabljani i Gradinjani [Vuletići, Jovanovići, Perišići], [Boškovići, Miljenovići] Pavle Orlović-…-Miždrag Čarađe (Golija) -> Prigredina (Banjani) -> Velje Cuce Jovanjdan (7.1.)
Đuričkovići Đuričkovići i od njih Nedovići Pavle Orlović-…-Đurašin „Đuro“-Đuričko Čarađe (Golija) -> Prigredina (Banjani) -> Ržani Do (Velje Cuce) -> Donji Kraj (Cetinje) -> Đuričkovići (Zagarač) -> Prijelozi (Srednje Polimlje) -> Kostići (Bihor) Mala Gospojina (8.9.), Aranđelovdan (8.11.) u Prijelozima, ne slave u Kostićima
Komnenovići Komnenovići Pavle Orlović-…Komnen Bajica Čarađe (Golija) -> Prigredina (Banjani) -> Ržani Do (Velje Cuce) -> Bajice -> Banjani Jovanjdan (7.1.)
Lipljani i Prosedoljci Popovići, [Markovići, Tomaševići] Pavle Orlović-…-pop Jakov Čarađe (Golija) -> Prigredina (Banjani) -> Donji Kraj (Ozrinići) -> Velje Cuce Jovanjdan (7.1.)
Lipovci Ivanovići, Ilići Pavle Orlović-…-Zmijica Čarađe (Golija) -> Prigredina (Banjani) -> Gornja Zaljut (Velje Cuce) Jovanjdan (7.1.)
Nenojevići Vuksanovići, Martinovići Pavle Orlović-…-Nenoje Čarađe (Golija) -> Prigredina (Banjani) -> Ržani Do (Velje Cuce) -> Bajice -> Lješkopolje Jovanjdan (7.1.)
    Borilovići Borilovići Borilo Martinović Bajice -> Lapčići (Maini) Jovanjdan (7.1.)
    Zogovići

    i Krdžići

Zogovići,

Krdžići

dva brata Martinovića …Bajice -> Gornje Polimlje -> Šekular -> Metohija Jovanjdan (7.1.)
    Ljuhari Đolovići (K), Muhovići (M), Perkovići (K), Šabovići (M) braća Đuro i Krsto Martinović …Bajice -> Fundina (Kuči) -> Plavska oblast -> Brestovik (Bihor) Nikoljdan (6.12.); Muhovići i Šabovići ne slave
Samardžići Samardžići Pavle Orlović-…Komnen Bajica / Savo Čarađe (Golija) -> Prigredina (Banjani) -> Ržani Do (Velje Cuce) -> Bajice -> Krivošije Jovanjdan (7.1.)
Tepavčevići Tepavčevići Pavle Orlović-…-Tepo Golija Jovanjdan (7.1.)
Ćetkovići Ćetkovići Pavle Orlović-…-Ćetko Čarađe (Golija) -> Prigredina (Banjani) -> Ržani Do (Velje Cuce) -> Orahovac -> Bratešići (Grbalj) Jovanjdan (7.1.), Jesenji Jovanjdan (24.6.) u Bratešićima
Pilatovci
Pilatovci Doderi, Komnenići, Šekarići ban Pilat Oputne Rudine Đurđevdan (23.4.)
Predojevići
Radmilovići Radmilovići braća Vojko i Sava Radmilović Prijevor (Bileća) -> Baljci -> Žlijebi (Hercegnovska oblast) Nikoljdan (6.12.)
Strahinjići
Starčevići Starčevići i od njih Boškovići, Jelovci, Kneževići, Lučići, Milićevići, Popadići, Ćirkovići i Džuveri Strahinjić Ban Banjska (Kosovo) -> Pljevlja -> Zatarje Lazareva Subota (8 dana pre Vaskrsa)
Hrebeljanovići-Lazarevići
Šobajići Vukovići, Kadovići, Perovići Pribac Hrebeljanović-knez Lazar-Stefan Lazarević-Sibinjanin Janko-Lale Grbalj -> Prilepac -> Kruševac -> Beograd -> Hunedoara -> Šobajići (Bjelopavlići) Petkovdan (14.10.)
Napomene:

(SA) – srpski rodovi i bratstva albanskog porekla prema predanjima

(AS) – albanski rodovi i bratstva srpskog porekla prema predanjima

(A) – albanski rodovi i bratstva

(K) – većinski katolički rodovi i bratstva

(M) – većinski muslimanski rodovi i bratstva

Za rodove koji nastanjuju više oblasti je podvučena matica na prostoru Crne Gore.

Za rodove čija bratstva praznuju više krsnih slava podvučena je najstarija krsna slava.

 

Pored navedenih bratstava koja imaju ustaljena predanja o poreklu od vlastele, postoji i manji broj bratstava koja su prema jednom od više predanja plemićkog porekla. Tako Tomaševići, koji su grana Mulina u Banjanima, imaju i predanje da su od bosanskog kralja Stefana Tomaševića iako kod Mulina preovlađuje predanje o poreklu iz Banjske.

Vredno je pomena da vladarska kuća Petrović-Njegoš, kao ni ceo rod Raičevića i Herakovića kome ovo bratstvo pripada, nema predanje o poreklu od srednjovekovne vlastele iako bi se od njih to najviše moglo očekivati jer su vladarske kuće oduvek želele da svoju vladavinu predstave kao legitimnu kroz kontinuitet sa nekadašnjim vladarskim porodicama. Za njihove rodonačelnike, braću Heraka i Raiča, u predanju se jedino kaže da su došli iz sela Muževice pod planinom Njegoš iz Banjana.

Vlastela u Crnoj Gori 1914. godine prema ustaljenim narodnim predanjima

Istinitost predanja u svetlu genetskih istraživanja

Dostupni istorijski izvori potvrđuju predanja Borojevića, Gorevuka, Mikovića i Radmilovića, a u određenoj meri i predanja Bijedića i Vojnovića. Međutim, bitno je spomenuti da prva četiri roda potiču od sitne vlastele, dok se jedino za Bijediće i Vojnoviće može reći da najverovatnije potiču od vlastele koja je imala bitniju ulogu u srpskoj istoriji, konkretno od Brankovića i Vojinovića. S druge strane, predanja svih ostalih navedenih bratstava se ne mogu potkrepiti istorijskim dokumentima, a određeni broj tih predanja već je pobijen dosadašnjim rezultatima DNK testiranja. Tako recimo Bogićevci, Gojakovići i Mrnjavčići pripadaju različitim haplogrupama, iako sva tri roda tvrde da su od Mrnjavčevića. Za Drekaloviće koji su prema predanju od Kastriota se ispostavilo da potiču od Mrnjavčića čime je to predanje pobijeno. Isto tako, za Bratonožiće i Cvijoviće iz okoline Pljevlje koji su prema predanju od Brankovića je utvrđeno da su raznorodni i da pritom nisu srodni Korjenićima od kojih potiču Brankovići. Kada su u pitanju Orlovići, za Bjelice, Đuričkoviće i Tepavčeviće je utvrđeno da nisu srodni ostalim bratstvima sa istim predanjem, pri čemu su Bjelice i Đuričkovići zaseban rod u odnosu na Tepavčeviće koji su srodni Banjanima. Predanje Šaranaca o poreklu od Vlastelinovića je takođe oboreno jer nisu srodni Šarencima, dok se za Šobajiće ispostavilo da pripadaju rodu Bjelopavlića čime je oboreno njihovo predanje o poreklu od Lazarevića. Ipak, možda i najbolji primer netačnosti predanja o poreklu od vlastele jesu bratstva koja su prema predanju od Vojinovića. Tako Vojinići-Žarići, Vojinići-Lješnjani, Vujovići-Ljubotinjani i Radulovići pripadaju potpuno zasebnim rodovima, što znači da su najmanje tri od četiri predanja ovih bratstava netačna. Međutim, treba imati u vidu da je i kod predanja u kojima se spominje poreklo od vlastele deo rodoslova do pretka po kome je rod nazvan najčešće vrlo pouzdan iako je drugi deo predanja netačan. Tako da ako se predanjima pristupa na racionalan način, a ne po principu sve ili ništa, iz njih se dosta korisnog može saznati o poreklu stanovništva. Više reči o poreklu i predanjima svih do sada testiranih bratstava će biti u tekstovima o genetski profilisanim rodovima u Crnoj Gori.

Korišćena literatura

Andrija Jovićević, Zeta i Lješkopolje, Beograd 1926.

Andrija Jovićević, Plavsko-Gusinjska oblast, Polimlje, Velika i Šekular, Beograd 1921.

Andrija Jovićević, Riječka Nahija, Beograd 1910.

Andrija Jovićević, Crnogorsko Primorje i Krajina, Beograd 1922.

Andrija Luburić, Drobnjaci, Beograd 1930.

Blažo Knežević, Vlastelinovići, Podgorica 2006.

Bogdan Lalević i Ivan Protić, Vasojevići u turskoj granici, Beograd 1905.

Bogdan Lalević i Ivan Protić, Vasojevići u crnogorskoj granici, Beograd 1903.

Vojin S. Murišić, Kruševice (Svrčuge – Petijevići – Bijelići), Beograd 2000.

Vukašin Vučkov Šoškić, Šoškići iz Polimlja, Beograd 1995.

Vukota Miljanić, Akim Miljanić, Prezimena u Crnoj Gori, Beograd 2007.

Vule Knežević, Pleme Šaranci, Beograd 1961.

Zvonimir M. Mijušković, Pleme Pješivci – krajina Stare Crne Gore, Beograd 1984.

Jovan Vukomanović, Paštrovići, Cetinje 1960.

Jovan Vukomanović, Crmnica, Beograd 1988.

Jovan Erdeljanović, Bratonožići – pleme u crnogorskim Brdima, Beograd 1909.

Jovan Erdeljanović, Piperi, Beograd 1917.

Jovan Erdeljanović, Kuči, Beograd 1907.

Jovan Erdeljanović, Stara Crna Gora, Beograd 1926.

Jovan F. Ivanišević, Podlovćensko Cetinje, Cetinje, 1892.

Jovan F. Ivanišević, Putopis kroz Male Cuce, Cetinje, Javor 1891.

Kosto R. Perućica, Oputna Rudina, Beograd 1989.

Marko Miljanov, Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi, Beograd 1904.

Miladin Kontić, Pleme Pješivci sa istorijom bratstva Kontić, Beograd 1977.

Milan – Mišo Brajović, Pleme Bjelopavlići, Podgorica 2000.

Milan Peković, Nikšićka Župa, Beograd 1974.

Mileta Vojinović, Pljevaljski kraj – prošlost i poreklo stanovništva, Pljevlja 1997.

Milisav Lutovac, Bihor i Korita, Beograd 1967.

Milisav Lutovac, Rožaje i Štavica, Beograd 1960.

Milorad Joknić, Stanovništvo u pljevaljskom kraju, Pljevlja 2006.

Miloš K. Vojinović, Tadija B. Bošković, Popis domova u novim krajevima Kraljevine Crne Gore 1913. godine, Kolašin 2015.

Mirko Barjaktarović, Rovca, Titograd, 1984.

Mirko Vukićević, Vukićevići iz Trešnjeva i njihovi korijeni, Andrijevica 2015.

Nebojša Drašković, Čevsko Zaljuće i Donji Kraj – sela u plemenu Ozrinići, Beograd 1999.

Nikola S. Vujačić, Bratstvo Vujačić, Trebinje, 1983.

Pavle Radusinović, Naselja Stare Crne Gore, Beograd 1985.

Petar Pejović, Ozrinići – pleme Stare Crne Gore, Beograd 2004.

Petar Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, Beograd 1923.

Petar Šobajić, Korjenići, Cetinje 1964.

Radoslav J. V. Vešović, Pleme Vasojevići, Sarajevo 1935.

Radojko Koprivica, Bratstvo Koprivice – porijeklo, sveštenici, Nikšić 2016.

Rajko Raosavljević, Morača, Rovca, Kolašin, Beograd 1989.

Sava Nakićenović, Boka, Beograd 1913.

Svetozar Tomić, Banjani, Beograd 1949.

Svetozar Tomić, Drobnjak, Beograd 1902.

Svetozar Tomić, Piva i Pivljani, Beograd 1949.

Stevan Popović, Rovca i Rovčani u itoriji i tradiciji, Nikšić 1997.

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić, Drobnjak – porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, II izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd 1997.

Tomo P. Oraovac, Arbanaško pitanje i srpsko pravo, Beograd 1913.

Čedomir S. Bulajić, Rodoslov bratstva Bulajić, Beograd 1997.

Fadil M. Kardović, Porijeklo bratstva Kardovića, Novi Pazar 2010.

Veselin Konjević, Kazivanje Ahmet-bega Mušovića, Cetinje, 2017.

Share




Facebook komentari:

2 mišljenja na „Vlastela u Crnoj Gori prema narodnim predanjima

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

15 − nine =